Blitva

Blitva je ono povrće koje na primorju poznaje svako, a u unutrašnjosti se na nju često zaboravi. Steta, jer je jeftina, brzo se sprema i dobro ide uz gotovo sve. Listovi su joj tamnozeleni, široki i pomalo naborani, a stabljika bijela, debela i hrskava. Ima i sorti sa crvenom ili žutom stabljikom, ali kod nas se najviše vidi obična bijela.

U Dalmaciji je blitva na lešo institucija. Skuhaš je zajedno sa krompirom, dodaš maslinovo ulje, češnjak i malo soli, i to je prilog uz ribu koji se jede stoljećima. Niko ga ne smišlja iznova, naprosto se zna kako se radi. Na drugim mjestima blitva nije toliko ukorijenjena, pa je ljudi miješaju sa špinatom ili je uopšte ne kupuju jer ne znaju šta bi s njom.

A šteta je to ne znati. Blitva je u rodu sa ciklom i šećernom repom, što se vidi po onoj zemljanoj noti u okusu. Blaža je od špinata, ne onako oštra, i ne skupi se toliko kad se kuha. I listovi i stabljike se jedu, samo stabljici treba malo više vremena jer je tvrđa. Mladu blitvu možeš čak i sirovu, narezanu u salatu.

Neću da pretjerujem i kažem da je to neka supernamirnica, takvih priča ima napretek. Ali kao svakodnevno zeleno povrće blitva radi posao. Hranjiva je, lagana, ne košta puno i spremiš je za petnaest minuta. Ako je nisi probao, vrijedi.

Kako koristiti blitva

Najjednostavnije je blitvu skuhati na lešo. Operi listove, grubo ih nasjeckaj, a stabljike nareži na komade jer im treba malo više vremena. Ubaci ih u kipuću posoljenu vodu, najbolje zajedno sa narezanim krompirom, i kuhaj dok ne omekša, recimo deset do petnaest minuta. Ocijedi, prelij maslinovim uljem, dodaj iscijeđen češnjak i sok limuna. To je klasika uz ribu. Blitvu možeš i pirjati na ulju sa lukom, kao što radiš sa špinatom, pa je dodati u rižoto, u frittatu ili u pitu sa sirom. Mladi listovi idu sirovi u salatu. Stabljike ne bacaj, narezane se mogu posebno pirjati ili zapeći sa bešamelom. Ako ti je okus prejak, blanširaj je kratko pa baci tu prvu vodu. Lijepo se slaže i sa jajima, pa od pirjane blitve i nekoliko razmućenih jaja brzo napraviš laganu večeru. Probaj je i kao nadjev za savijaču sa sirom, tu zamjenjuje špinat bez problema.

Nutritivne vrijednosti (na 100g)

Sezonska dostupnost

Blitva je zahvalna jer je ima skoro cijele godine, za razliku od mnogog drugog povrća. Najbolja i najjeftinija je u proljeće, od marta do maja, kad su listovi mladi i nježni. Dobro podnosi i hladnije vrijeme pa rod ide i kroz jesen, u oktobru i novembru, a u blagim primorskim krajevima preživi i zimu vani u vrtu. Ljeti je ima takođe, ali na velikoj vrućini listovi znaju otvrdnuti i postati gorči, pa pazi šta biraš. Na dalmatinskim pijacama blitva je stalna roba, prodaje se u vezama cijele godine. U kontinentalnim krajevima češće je nađeš upravo u proljeće i jesen, dok je usred zime uglavnom iz plastenika ili uvoza.

Čuvanje i skladištenje

Blitva ne voli da čeka. Najbolje je spremiti je isti dan ili sutradan, jer listovi brzo poklonu glavu i poutu. Ako je moraš čuvati, ne peri je prije nego što je spremiš, samo je umotaj u malo vlažnu kuhinjsku krpu ili papir i stavi u vrećicu, pa u donju fioku frižidera za povrće. Tako izdrži dva do tri dana, eventualno četiri ako je bila baš svježa. Stabljike traju malo duže od listova. Ako vidiš da listovi venu, a stabljika je još dobra, odvoji ih i iskoristi stabljiku zasebno. Blitvu možeš i zamrznuti za zimu, samo je prije toga kratko blanširaj u kipućoj vodi, ocijedi, ohladi i istisni višak vode pa stavi u vrećice. Tako zamrznuta dobro posluži za pite i variva.

Čime zamijeniti blitva

Najbliža zamjena za blitvu je špinat, gotovo uvijek može jedan umjesto drugog. Špinat je nešto blaži i brže se kuha, pa ako ga koristiš skrati vrijeme. Za ono na lešo uz krompir posluži i kelj ili mlada raštika, samo njima treba duže da omekšaju jer su čvršći. Mladi listovi cikle takođe rade sličan posao i čak su u rodu sa blitvom. Za salate od sirovog lišća može rikola ili mladi špinat, mada je okus drugačiji. Ako recept traži samo zelenu masu u piti ili varivu, slobodno miješaj šta imaš pri ruci, blitvu, špinat i koprivu zajedno. Stabljike blitve, ako ti baš trebaju hrskave, donekle zamijeni stabljikama celera, ali to je već izlet u drugi okus.

Zdravstvene koristi

Blitva je jedno od onih povrća koje daje puno, a opterećuje malo. Ima jako malo kalorija, pa je naprosto ne možeš pojesti previše. Bogata je vitaminom K, kojeg u zelenom lišću ima napretek, te vitaminima A i C. Ima i magnezija, kalija i nešto željeza, a daje i vlakna koja pomažu probavi i osjećaju sitosti. Pošto je u rodu sa ciklom, sadrži i biljne pigmente koji djeluju kao antioksidansi, to su one tvari koje listu daju onu tamnu boju, a crvenoj stabljici njenu nijansu. Pošto je voda glavni sastojak, blitva osvježava i lagana je za želudac. Ko pazi na unos vitamina K zbog lijekova za zgrušavanje krvi neka se posavjetuje sa ljekarom jer je blitve tu puno. Za sve ostale, redovno zeleno lišće u tanjiru je dobra navika, a blitva je tu zgodan i jeftin izbor.

Savjeti za kupovinu

Kad biraš blitvu, gledaj prije svega listove. Treba da su čvrsti, uspravni i živo zeleni, bez požutjelih rubova i mekanih, ovenutih dijelova. Ako list mlohavo visi i izgleda umorno, blitva je brana prije nekoliko dana i bolje je preskoči. Stabljika neka je čvrsta i sočna, da pukne kad je savineš, a ne da se mlitavo presavije. Mladu blitvu prepoznaš po sitnijim, nježnijim listovima i tanjim stabljikama, ona je najbolja za salate i brzo kuhanje. Krupni, debeli listovi sa žilavim stabljikama su stariji, takvu blitvu radije kuhaj duže ili koristi samo listove. Na pijaci se prodaje u vezama, pa uzmi onu koja izgleda najsvježije, a ne nužno najveću. Ako miriše svježe i zemljano, dobar znak. Sumnjiv vonj znači da je stajala predugo.

Često postavljana pitanja

Dodirnite pitanje za odgovor