Borovnica

Borovnica je jedno od onih voća koje skoro svi vole, a malo ko zna koliko se razlikuje od grma do grma. Ona prava divlja, koja raste po našim planinama, sitnija je od one iz prodavnice i ima jači, gotovo smolasti okus. Plantažna borovnica, ona velika i sjajna u plastičnim kutijicama, blaža je i slađa. I jedna i druga su dobre, samo za različite stvari. Divlju ćete radije staviti u rakiju ili džem, a krupnu ćete grickati pravo iz kutije dok gledate televiziju.

Na Balkanu borovnicu uglavnom vežemo za planinu. Vlašić, Romanija, Kozara, Tara, ljudi godinama idu u branje i vraćaju se sa plavim prstima i punim kantama. To branje je posao za strpljive. Grm je nizak, plodovi sitni, i treba sata i sata da se napuni jedna obična plastična kanta. Zato divlja borovnica i košta koliko košta.

U kuhinji je svestrana na način na koji malo voća jeste. Ide u slatko i u slano, mada se kod nas slano rijetko viđa. Pravi se sok, sirup, džem, marmelada, stavlja se u palačinke, u kolače, u jogurt. Ima onu zgodnu osobinu da pusti sok kad se zagrije, pa lijepo oboji sve oko sebe u onu duboku ljubičastu boju. Ali pazite, ta boja se teško skida sa stolnjaka i sa prstiju, pa ako pravite nešto sa djecom, računajte na to.

Kako koristiti borovnica

Svježa borovnica ne traži ništa, samo je isperite i jedite. U kuhinji je najlakše baciti šaku u jutarnju ovsenu kašu, jogurt ili müsli. Za palačinke i mafine umiješajte je tek na kraju u tijesto, lagano, da se ne zgnječi, jer inače cijelo tijesto poplavi. Odlična je u kolačima sa sirom, u cheesecake umaku preko, ili kao fil za pitu. Ako pravite sok ili sirup, kuhajte je kratko sa malo šećera i limuna pa procijedite. Smrznuta borovnica ide direktno iz zamrzivača u smoothie ili u tijesto, ne treba je odmrzavati. Za umak uz meso, recimo divljač ili patku, skuhajte je sa malo octa i šećera dok se ne zgusne. Pazite samo da je ne prekuhate, jer brzo izgubi svjež okus i postane samo slatka.

Nutritivne vrijednosti (na 100g)

Sezonska dostupnost

Sezona divlje borovnice na Balkanu je kratka, otprilike od kraja juna do kraja avgusta, sa vrhuncem u julu. Tada je nađete po pijacama, najčešće od ljudi koji su je sami brali na planini. Plantažna borovnica drži se nešto duže, od juna pa skoro do septembra, jer se beru različite sorte u različito vrijeme. Van sezone u prodavnicama gotovo uvijek imate uvoznu, najčešće iz Maroka, Španije ili Perua, koja stigne i usred zime. Cijena divlje skoči kad je rod slab, a slab bude kad je proljeće suho ili ima kasnih mrazeva. Najpovoljnija i najukusnija je u jeku ljeta, kad je puna pijaca.

Čuvanje i skladištenje

Borovnica je osjetljiva i ne voli da stoji. U frižideru, u onoj kutijici u kojoj je kupite, izdrži tri do pet dana, ponekad i koji više ako je bila baš svježa. Nemojte je prati prije nego što je spremate, jer vlaga je pokvari brže od svega. Operite tek onu količinu koju ćete pojesti. Prije nego je odložite, prođite kroz nju i izbacite svaku zgnječenu ili pljesnivu bobicu, jer jedna pokvarena povuče i ostale za sobom. Najbolje je drži u plitkoj posudi, da ne budu nagomilane jedna na drugu. Za duže čuvanje smrzavanje je idealno. Rasporedite oprane i dobro osušene bobice u jednom sloju na tacnu, zamrznite, pa ih onda presipajte u kesicu. Tako se ne slijepe u grudu i vadite koliko vam treba. Smrznuta drži kvalitet desetak mjeseci.

Čime zamijeniti borovnica

Ako nemate borovnicu, najbliža zamjena su druge sitne bobice. Kupina i malina dobro odrade posao u kolačima, džemovima i preljevima, samo su malina kiselija i mekša, pa pustite više soka. Ribizla je kiselija i traži malo više šećera. U smutijima i kašama lako je zamijenite grožđem ili jagodama, okus će biti drugačiji ali tekstura slična. Za onu duboku boju i slatko-kiseli ton u umacima uz meso poslužiće i suho grožđe ili šljiva. Smrznuta borovnica je potpuno valjana zamjena za svježu u svemu što se kuha ili peče, tu nema razlike. Jedino za ukrašavanje torte gdje vam treba lijepa cijela bobica, tu vam svježa nema prave zamjene.

Zdravstvene koristi

Borovnica je sitna ali nabijena korisnim stvarima. Ona tamnoplava boja dolazi od antocijana, biljnih pigmenata koji djeluju kao antioksidansi i jedan su od razloga zašto je ljudi godinama hvale. Bogata je vitaminom C i vitaminom K, a ima i mangana, koji tijelo koristi u sitnim ali važnim procesima. Uz to nosi dosta vlakana za tako sitno voće, što je dobro za probavu i za osjećaj sitosti. Pošto ima malo kalorija i malo šećera u poređenju sa nekim drugim voćem, lijepo se uklapa u jelovnik kad pazite šta jedete. Često se spominje u vezi sa pamćenjem i zdravljem srca, mada tu treba biti oprezan, jer nauka još istražuje koliko i kako tačno pomaže. Najpoštenije je reći ovako: borovnica je zdrava namirnica koja prija tijelu, ali nije lijek i ne treba je tako gledati. Jedite je jer je dobra i ukusna.

Savjeti za kupovinu

Kad birate borovnicu, prvo pogledajte boju. Treba da je duboko plava do skoro crna, sa onom svijetlom sivkastom prevlakom koja se zove pruina. Ta prevlaka je dobar znak, pokazuje da bobica nije previše dirana i da je svježa. Izbjegavajte one sa crvenkastim ili zelenkastim mjestima, jer to su nedozrele bobice koje će ostati kisele, borovnica ne dozri više nakon branja. Protresite kutijicu lagano, bobice treba da se kotrljaju slobodno. Ako su slijepljene ili ima soka po dnu kutije, neke su već zgnječene. Provjerite i da nema pljesni, makar jedna pljesniva bobica govori da se cijela kutija već kreće naopako. Divlja borovnica je sitnija, tamnija i jačeg okusa, ali se brže gnječi, pa nju kupujte za isti dan. Plantažnu možete uzeti i koji dan unaprijed.

Često postavljana pitanja

Dodirnite pitanje za odgovor