Borovnica je jedno od onih voća koje skoro svi vole, a malo tko zna koliko se razlikuje od grma do grma. Ona prava divlja, koja raste po našim planinama, sitnija je od one iz prodavaonice i ima jači, gotovo smolasti okus. Plantažna borovnica, ona velika i sjajna u plastičnim kutijicama, blaža je i slađa. I jedna i druga su dobre, samo za različite stvari. Divlju ćete radije staviti u rakiju ili džem, a krupnu ćete grickati pravo iz kutije dok gledate televiziju.
Na Balkanu borovnicu uglavnom vežemo za planinu. Vlašić, Romanija, Kozara, Tara, ljudi godinama idu u branje i vraćaju se s plavim prstima i punim kantama. To branje je posao za strpljive. Grm je nizak, plodovi sitni, i treba sata i sata da se napuni jedna obična plastična kanta. Zato divlja borovnica i košta koliko košta.
U kuhinji je svestrana na način na koji malo voća jest. Ide u slatko i u slano, mada se kod nas slano rijetko viđa. Pravi se sok, sirup, džem, marmelada, stavlja se u palačinke, u kolače, u jogurt. Ima onu zgodnu osobinu da pusti sok kad se zagrije, pa lijepo oboji sve oko sebe u onu duboku ljubičastu boju. Ali pazite, ta boja se teško skida sa stolnjaka i s prstiju, pa ako pravite nešto s djecom, računajte na to.
01
Kako koristiti borovnica
Svježa borovnica ne traži ništa, samo je isperite i jedite. U kuhinji je najlakše baciti šaku u jutarnju zobenu kašu, jogurt ili müsli. Za palačinke i muffine umiješajte je tek na kraju u tijesto, lagano, da se ne zgnječi, jer inače cijelo tijesto poplavi. Odlična je u kolačima sa sirom, u cheesecake umaku preko, ili kao fil za pitu. Ako pravite sok ili sirup, kuhajte je kratko s malo šećera i limuna pa procijedite. Smrznuta borovnica ide direktno iz zamrzivača u smoothie ili u tijesto, ne treba je odmrzavati. Za umak uz meso, recimo divljač ili patku, skuhajte je s malo octa i šećera dok se ne zgusne. Pazite samo da je ne prekuhate, jer brzo izgubi svjež okus i postane samo slatka.
02
Nutritivne vrijednosti
Prosječne vrijednosti na 100 g namirnice.
- Kalorije
- 57 kcal
- Proteini
- 0.7 g
- Ugljikohidrati
- 14 g
- Masti
- 0.3 g
- Vlakna
- 2.4 g
03
Sezonska dostupnost
Sezona divlje borovnice na Balkanu je kratka, otprilike od kraja lipnja do kraja kolovoza, s vrhuncem u srpnju. Tada je nađete po tržnicama, najčešće od ljudi koji su je sami brali na planini. Plantažna borovnica drži se nešto duže, od lipnja pa skoro do rujna, jer se beru različite sorte u različito vrijeme. Van sezone u prodavaonicama gotovo uvijek imate uvoznu, najčešće iz Maroka, Španjolske ili Perua, koja stigne i usred zime. Cijena divlje skoči kad je rod slab, a slab bude kad je proljeće suho ili ima kasnih mrazeva. Najpovoljnija i najukusnija je u jeku ljeta, kad je puna tržnica.
04
Čuvanje i skladištenje
Borovnica je osjetljiva i ne voli da stoji. U hladnjaku, u onoj kutijici u kojoj je kupite, izdrži tri do pet dana, ponekad i koji više ako je bila baš svježa. Nemojte je prati prije nego što je spremate, jer vlaga je pokvari brže od svega. Operite tek onu količinu koju ćete pojesti. Prije nego je odložite, prođite kroz nju i izbacite svaku zgnječenu ili pljesnivu bobicu, jer jedna pokvarena povuče i ostale za sobom. Najbolje je držite u plitkoj posudi, da ne budu nagomilane jedna na drugu. Za duže čuvanje smrzavanje je idealno. Rasporedite oprane i dobro osušene bobice u jednom sloju na pladanj, zamrznite, pa ih onda presipajte u vrećicu. Tako se ne slijepe u grudu i vadite koliko vam treba. Smrznuta drži kvalitetu desetak mjeseci.
Čime zamijeniti borovnica
Ako nemate borovnicu, najbliža zamjena su druge sitne bobice. Kupina i malina dobro odrade posao u kolačima, džemovima i preljevima, samo su malina kiselija i mekša, pa pustite više soka. Ribizla je kiselija i traži malo više šećera. U smutijima i kašama lako je zamijenite grožđem ili jagodama, okus će biti drugačiji ali tekstura slična. Za onu duboku boju i slatko-kiseli ton u umacima uz meso poslužit će i suho grožđe ili šljiva. Smrznuta borovnica je potpuno valjana zamjena za svježu u svemu što se kuha ili peče, tu nema razlike. Jedino za ukrašavanje torte gdje vam treba lijepa cijela bobica, tu vam svježa nema prave zamjene.
Zdravstvene koristi
Borovnica je sitna ali nabijena korisnim stvarima. Ona tamnoplava boja dolazi od antocijana, biljnih pigmenata koji djeluju kao antioksidansi i jedan su od razloga zašto je ljudi godinama hvale. Bogata je vitaminom C i vitaminom K, a ima i mangana, koji tijelo koristi u sitnim ali važnim procesima. Uz to nosi dosta vlakana za tako sitno voće, što je dobro za probavu i za osjećaj sitosti. Pošto ima malo kalorija i malo šećera u usporedbi s nekim drugim voćem, lijepo se uklapa u jelovnik kad pazite što jedete. Često se spominje u vezi s pamćenjem i zdravljem srca, mada tu treba biti oprezan, jer znanost još istražuje koliko i kako točno pomaže. Najpoštenije je reći ovako: borovnica je zdrava namirnica koja prija tijelu, ali nije lijek i ne treba je tako gledati. Jedite je jer je dobra i ukusna.
05
Savjeti za kupovinu
Kad birate borovnicu, prvo pogledajte boju. Treba da je duboko plava do skoro crna, s onom svijetlom sivkastom prevlakom koja se zove pruina. Ta prevlaka je dobar znak, pokazuje da bobica nije previše dirana i da je svježa. Izbjegavajte one s crvenkastim ili zelenkastim mjestima, jer to su nedozrele bobice koje će ostati kisele, borovnica ne dozrije više nakon branja. Protresite kutijicu lagano, bobice treba da se kotrljaju slobodno. Ako su slijepljene ili ima soka po dnu kutije, neke su već zgnječene. Provjerite i da nema plijesni, makar jedna pljesniva bobica govori da se cijela kutija već kreće naopako. Divlja borovnica je sitnija, tamnija i jačeg okusa, ali se brže gnječi, pa nju kupujte za isti dan. Plantažnu možete uzeti i koji dan unaprijed.
06