Breskva

Breskva je jedno od onih voća koje prepoznaš po mirisu prije nego što je ugledaš. Stojiš pored tezge, osjetiš onaj slatkasti, malo cvjetni miris, i znaš da je negdje tu gajba zrelih bresaka. Kora joj je mekana, prekrivena sitnim maljama, a meso ispod može biti žuto, bijelo ili negdje između. Kad je prava, kad je dozrela na suncu a ne u hladnjači, sok ti curi niz ruku čim je zagrizeš. To je breskva o kojoj vrijedi pričati.

Kod nas raste dobro. U Hercegovini, oko Mostara i Čapljine, breskve i nektarine su ozbiljna priča, ima ih u svakom dvorištu i na svakoj pijaci tokom ljeta. Postoje dva glavna tipa po tome kako se koštica ponaša: oni gdje se meso lako odvaja od koštice (cijepače) i oni gdje je meso čvrsto prirasло uz košticu. Cijepače su zgodnije za kuhanje jer ih lakše rasiječeš i izvadiš košticu u dva pokreta.

Ljudi je često brkaju sa nektarinom. Nektarina je u suštini breskva bez malja na kožici, glatka, malo čvršća, i to je sve, ista voćka samo druga sorta. Neki vole jednu, neki drugu. Ja nemam jako mišljenje o tome, mislim da obje budu odlične kad su zrele.

U kuhinji je breskva zahvalna. Ide u kolače, u kompote, u marmelade, čak i uz meso. Ali iskreno, najbolja je onako, sa pijace, oprana i pojedena dok stojiš u kuhinji. Sve ostalo je bonus.

Kako koristiti breskva

Najjednostavnije: opereš je, prepoloviš, izvadiš košticu i pojedeš. Ali breskva se snalazi i kuhana. Nareži je na kriške i ubaci u voćnu salatu, ili je stavi preko jutarnje kaše i jogurta. Za kolače je sjajna, posebno u onom domaćem štraudli ili u pitama sa mrvicama odozgo. Probaj je i na roštilju: prepolovi, premaži malo maslacem ili medom i grilaj minutu, dvije sa svake strane dok ne dobije znakove pečenja. Karamelizira se i postane luda uz sladoled. Slaže se i sa slanim: kriške breskve uz pršut, uz sir, ili u salati sa rukolom. Od zrelih, mekanih bresaka napravi pekmez ili kompot za zimu. Kožicu ne moraš guliti, ali ako ti smetaju malje, kratko je prelij vrelom vodom pa lako spadne.

Nutritivne vrijednosti (na 100g)

Sezonska dostupnost

Sezona breskve na Balkanu počinje krajem juna i traje sve do septembra, a vrhunac je u julu i augustu. Tada su najslađe, najjeftinije i najmirisnije. Rane sorte stignu prve, krajem juna, ali znaju biti malo kiselkaste. Prave, pune breskve dolaze sredinom ljeta. Hercegovina je glavni domaći izvor, odatle ih ima na pijacama širom Bosne, Hrvatske i Srbije. Van sezone, zimi i u proljeće, naći ćeš uvozne breskve iz Španije ili sa juga, ali to nije ni blizu isto. Beru se nedozrele da prežive transport i nikad ne razviju onaj pravi okus. Ako možeš, sačekaj ljeto.

Čuvanje i skladištenje

Breskvu treba čuvati pažljivo jer se brzo gnječi. Ako je još tvrda i nedozrela, ostavi je na sobnoj temperaturi, na tezgi ili u činiji, dalje od direktnog sunca. Za dan ili dva omekša i razvije miris. Možeš ubrzati proces ako je staviš u papirnatu kesu, sama oslobađa etilen pa brže sazri. Kad je zrela, premjesti je u frižider gdje će izdržati još dva do tri dana. Ne slaži ih jednu na drugu jer se gnječe pod vlastitom težinom. Izvadi je iz frižidera pola sata prije jela, hladna breskva ima slabiji okus i miris. Za duže čuvanje, nareži je, ukloni košticu i zamrzni kriške na plehu pa ih presipaj u kesu. Zamrznute su odlične za kolače i smutije.

Čime zamijeniti breskva

Ako nemaš breskvu, najbliža zamjena je nektarina, praktično ista voćka, samo glatke kožice. Možeš je koristiti jedan za jedan u svakom receptu. Marelica je manja i kiselkastija, ali odlično radi u kolačima i pekmezu umjesto breskve, posebno ako voliš malo oštriji okus. Šljiva može poslužiti u kompotu ili pita, daje drugačiju boju i kiselost. Za svježe jelo, kruška ima sličnu sočnost i slatkoću iako je drugačijeg okusa. U kuhanim jelima i marmeladama čak i mango funkcioniše kao zamjena jer ima sličnu teksturu i slatkoću kad omekša. Količinu šećera prilagodi jer su neke od ovih voćki kiselije od breskve.

Zdravstvene koristi

Breskva je voće s puno vode i malo kalorija, pa je dobar izbor kad ti se jede nešto slatko a ne želiš pretjerati. Na sto grama ima oko 39 kalorija, što je vrlo malo. Sadrži vitamin C koji pomaže imunitetu i vitamin A u obliku beta-karotena, koji daje žutom mesu boju. Tu je i nešto vlakana, oko gram i po na sto grama, što pomaže probavi i daje osjećaj sitosti. Breskva sadrži i kalij, mineral važan za rad srca i mišića. Kožica je posebno korisna jer u njoj ima najviše antioksidansa, pa je ne treba uvijek guliti. Pošto je slatka a niskokalorična, lijepo se uklapa u laganu ljetnu ishranu. Naravno, breskva nije lijek, ali kao dio raznolike prehrane donosi vitamine i osvježenje bez teškoće u stomaku.

Savjeti za kupovinu

Najbolji znak dobre breskve je miris. Primakni je nosu, ako miriše slatko i cvjetno, zrela je. Ako ne miriše ništa, vjerovatno je brana nedozrela i neće razviti pravi okus. Pipni je nježno, treba da blago popušta pod prstima, ali ne da je kašasta. Tvrda kao kamen znači da treba još dana, dva da odstoji. Pogledaj boju oko peteljke: žuta ili krem podloga je dobar znak, zelenkasta znači da je brana prerano. Izbjegavaj breskve sa smeđim, ulegnutim mrljama ili naboranom kožicom, to su znaci da su se počele kvariti ili predugo stajale. Sitne, manje breskve znaju biti slađe od krupnih. Na pijaci kupuj od onih koji prodaju domaće, hercegovačke, i ne stidi se pitati da probaš. Kupi onoliko koliko ćeš pojesti za dan, dva, jer ne traju dugo.

Često postavljana pitanja

Dodirnite pitanje za odgovor