Bundeva miriše na jesen. Onaj trenutak kada se prve magle spuste na njive, kukuruz se skloni, a po oranicama ostanu te narančaste lopte da leže na zemlji. Kod nas se uglavnom uzgaja zbog sjemenki i zbog ulja, ali meso se sve više vraća u kuhinju. I dobro je tako, jer je šteta bacati.
Postoji više vrsta. Ona velika, blijedo žuta, koju babe kuhaju za svinje i nazivaju je hokaido pogrešno, pa hokaido koja je sitna, tamno narančasta i kožica joj se može jesti, pa muškatna koja je izdužena i najslađa. Za kuhanje birajte manje, čvrste, s gustim mesom. Velike vodenaste su dobre za stoku i za sjemenke, ne baš za pitu.
Meso je slatkasto, mekano kad se ispeče, i pretvara se u kremu skoro samo od sebe. Zato je ljudi vole u juhama. Narežeš je, baciš u pećnicu s malo ulja i soli, i kad omekša izgleda kao karamela. Ima u tome nečega utješnog, posebno kad vani pada kiša.
A tu su i sjemenke, koštice. Kod nas se peku, sole i grickaju uz rakiju, ili se cijede u ono tamno zeleno bučino ulje koje se kaplje po salati. Ništa se ne baci. Kora ide stoci, meso u tanjur, sjemenke u tepsiju. Stari način razmišljanja, ali ima smisla i danas.
01
Kako koristiti bundeva
Najjednostavnije je ispeći je. Ogulite je, izrežite na kocke, prelijte uljem, posolite i u pećnicu na dvjesto stupnjeva dok ne omekša i ne porumeni po rubovima. Tako pečena ide u salatu, kao prilog ili samo tako. Za juhu je skuhajte ili ispecite pa izblendajte s lukom, malo đumbira i vrhnjem, ispadne kremasta i topla. Naribana sirova ide u pitu, kod nas se prave bundevare, ona razvučena kora sa slatkim ili slanim nadjevom. Može i u kolač, slično kao mrkva, s cimetom i orasima. Pasirano meso zamjenjuje dio ulja u tijestu pa kolač ostane vlažan. Sjemenke ne bacajte, operite ih, osušite i ispecite s malo soli. Slaže se s cimetom, muškatnim oraščićem, đumbirom, ali i sa slanim stvarima poput fete i kadulje.
02
Nutritivne vrijednosti
Prosječne vrijednosti na 100 g namirnice.
- Kalorije
- 26 kcal
- Proteini
- 1 g
- Ugljikohidrati
- 6.5 g
- Masti
- 0.1 g
- Vlakna
- 0.5 g
03
Sezonska dostupnost
Bundeva je jesenja, to je njezino vrijeme. Na Balkanu se bere od rujna do prvih mrazeva u studenom, a po tržnicama je ima sve do kraja godine, ponekad i duže jer se odlično čuva. Vrhunac je u listopadu, oko Svih svetih, kada se po selima vade iz njiva. Tada je najjeftinija i najsvježija. Ono lijepo kod bundeve je što ne morate žuriti. Cijela, neoštećena bundeva izdrži mjesecima u hladnoj ostavi, pa je jedete i u siječnju kao da je tek ubrana. Zato su je generacije prije nas i sadile, bila je sigurna zimska hrana kad svježeg povrća više nije bilo. Ljeti je nećete naći domaću, samo iz uvoza i obično skupo.
04
Čuvanje i skladištenje
Cijela bundeva voli hladno, suho i mračno mjesto. Ostava, podrum, smočnica, negdje gdje je oko deset do petnaest stupnjeva. Tako neoštećena, s peteljkom, izdrži dva do tri mjeseca, a neke vrste i pola godine. Bitno je da kora nije napukla ni probušena, jer čim ima ranu, počne truliti iznutra. Ne stavljajte je u hladnjak dok je cijela, tamo joj je previše vlažno i prehladno. Kad je jednom prerežete, to je druga priča. Tada je umotajte u foliju i u hladnjak, gdje izdrži pet do sedam dana. Za duže, izrežite meso na kocke i zamrznite, ili ga prvo ispecite i pasirajte pa zamrznite pire u porcijama. Takav pire je zlata vrijedan za brzu juhu ili kolač usred zime. Sjemenke osušite dobro pa ih držite u staklenci.
Čime zamijeniti bundeva
Ako recept traži bundevu, a vi je nemate, najbliža je batat, slatki krumpir, jer ima istu onu slatkoću i kremastu teksturu kad se ispeče. Za juhe i piree dobro dođe i obična mrkva, ili mrkva pomiješana s malo krumpira da se zgusne. Mušmula i tikva spadaju u istu porodicu pa se ponašaju slično u pećnici. U kolačima gdje se koristi pasirana bundeva možete uzeti pasiranu mrkvu ili čak pire od jabuke, samo će okus biti malo drugačiji i kiselkastiji. Za onu narančastu boju i slatkoću u variva poslužit će i pečena paprika babura, mada ona ide više na slano. Nijedna zamjena nije ista, bundeva je posebna po toj gustoj slatkoći, ali za većinu jela snaći ćete se.
Zdravstvene koristi
Bundeva je puna onog narančastog pigmenta, beta karotena, koji tijelo pretvara u vitamin A. Zato joj je meso tako jarko. Vitamin A je dobar za vid i kožu. Uz to ima dosta kalija, koji pomaže radu srca, te nešto vitamina C i vlakana koja prijaju probavi. Pri svemu tome ima jako malo kalorija i skoro nimalo masti, pa je vole oni koji paze na težinu. Sjemenke su priča za sebe, u njima ima zdravih masti, magnezija, cinka i bjelančevina, pa su sitan ali vrijedan zalogaj. Narod im odavno pripisuje svakakve koristi, ali bez pretjerivanja, dobre su i to je dovoljno. Meso je nježno za želudac, lako se vari, pa se često daje djeci kao kašica i starijima koji trebaju blagu hranu. Topla je, sita, a opet ne teška. Dobra ravnoteža.
05
Savjeti za kupovinu
Uzmite bundevu u ruke i odvagnite je. Treba biti teža nego što izgleda, to znači da je meso gusto i puno, a ne šuplje i vodenasto. Kucnite po njoj, ako zvuči muklo i puno, dobra je. Kora neka je tvrda, mat, bez mekih mjesta, posjekotina i tamnih mrlja koje znače da je negdje počela truliti. Peteljka je dobar pokazatelj, ako je još tu, suha i čvrsta, bundeva je pravilno ubrana i dobro će se čuvati. Ako peteljke nema, brže će se pokvariti. Za kuhanje birajte manje vrste poput hokaida ili muškatne, one imaju zbijenije i slađe meso, dok su velike blijede uglavnom za sjemenke i za stoku. Na tržnici u jesen birajte od lokalnih ljudi, te su skoro uvijek bolje i jeftinije od onih u marketu.
06