Chia sjemenke

Prvi put kad sam stavila kašičicu chia sjemenki u čašu vode i zaboravila na nju, vratila sam se nakon pola sata i zatekla nešto što liči na žabokrečinu. Iskreno, izgled nije bio privlačan. Ali to bubrenje je upravo ono zbog čega su ove sjemenke postale toliko popularne. Jedna kašika upije i do deset puta svoju težinu u tekućini.

Chia dolazi iz Meksika i Gvatemale, od biljke Salvia hispanica, koja je rod žalfije. Asteci i Maje su je jeli vijekovima, navodno su ratnici nosili šaku sjemenki za energiju na dugim pohodima. Kod nas se pojavila tek prije desetak godina, uglavnom po health food radnjama, a danas je ima i u običnim marketima, na polici pored lanenog i suncokretovog sjemena.

Neću se praviti da su to čarobne sjemenke koje rješavaju sve. Nisu. Ali imaju nekoliko stvari koje ih čine zaista korisnim u svakodnevnoj kuhinji. Skoro nemaju ukus, što zvuči kao mana, a zapravo je prednost: možeš ih ubaciti u skoro sve, a da ne pokvariš okus jela. I taj gel koji prave je odličan zgušnjivač, pa se često koriste umjesto jaja u veganskim receptima.

U ovom tekstu idem kroz to kako ih koristiti, kako ih čuvati da ne užegnu, čime ih zamijeniti ako ih nemaš pri ruci, i šta zapravo donose na nutritivnom planu. Bez pretjerivanja, ali i bez podcjenjivanja.

Kako koristiti chia sjemenke

Najlakši način je puding: dvije kašike chia sjemenki na oko 120 ml mlijeka ili biljnog napitka, promiješaš, ostaviš u frižideru preko noći i ujutro imaš gust desert. Dodaš voće, malo meda, gotovo. Mogu i u smoothie, ali tu ih nemoj samljeti, ostavi cijele da daju onu sitnu teksturu.

Koristim ih i kao zamjenu za jaje u pečenju: jedna kašika sjemenki plus tri kašike vode, ostaviš deset minuta da se ugusti i to veže tijesto za palačinke ili kekse. U domaći hljeb ih ubacim šaku radi vlakana, u jogurt za doručak, posipam preko salate. Mogu se dodati i u supe ili variva pred kraj kuhanja kao prirodni zgušnjivač. Ne treba ih kuhati, najbolje rade hladne ili dodate na kraju.

Nutritivne vrijednosti (na 100g)

Sezonska dostupnost

Chia nije sezonska namirnica na način na koji su to jagode ili kupus. Biljka se uzgaja u Južnoj i Srednjoj Americi, ponešto u Australiji, i sjemenke do nas stižu osušene i pakovane, pa ih ima cijele godine jednako. Nema tog perioda kad su svježije ili jeftinije zbog berbe, kao što je slučaj sa domaćim proizvodima. Na Balkanu ćeš ih naći u svakom većem marketu, u health food radnjama i online, bez obzira na to je li januar ili juli. Jedino na šta treba paziti jeste rok trajanja na pakovanju, jer to je jedina stvar koja se mijenja, ne i godišnje doba.

Čuvanje i skladištenje

Chia sjemenke su prilično otporne zbog niskog sadržaja vlage, ali nisu vječne. Najbolje ih je držati u dobro zatvorenoj posudi, staklenoj tegli ili plastičnoj kutiji s poklopcem, na suhom i tamnom mjestu. Špajz ili obična kuhinjska polica daleko od šporeta sasvim su dovoljni. Tako će izdržati i godinu, ponekad i duže, ako su bile svježe pri kupovini.

Problem su masti u njima, jer su uglavnom nezasićene pa s vremenom mogu užegnuti, posebno ako stoje na toplom i svjetlu. Ako otvoriš teglu i osjetiš oštar, neprijatan miris boje ili stare masnoće, baci ih. Po ljetnim vrućinama, ili ako kupuješ veću količinu koju nećeš brzo potrošiti, slobodno ih drži u frižideru. Već pripremljen chia puding traje u frižideru oko četiri do pet dana, ne duže.

Čime zamijeniti chia sjemenke

Ako ti je za vezivanje u pečenju, lanene sjemenke su najbolja zamjena. I one prave gel s vodom, recept je isti: kašika mljevenog lana na tri kašike vode. Okus je malo orašastiji, ali svrhu obavi jednako dobro. Za puding i teksturu može poslužiti i bosiljkovo sjeme (tukmaria), koje bubri vrlo slično, čak i brže.

Ako ti trebaju samo vlakna i hrskavost u jogurtu ili salati, posluži se mljevenim lanom, suncokretom ili bundevinim sjemenkama, mada one ne prave gel. Za zgušnjavanje smoothieja umjesto chia možeš dodati malo zobenih pahuljica. Nijedna zamjena nije baš identična, ali za većinu svakodnevnih potreba lan je najbliži i kod nas ga je lakše naći.

Zdravstvene koristi

Ono po čemu se chia stvarno ističe jeste količina vlakana. Na sto grama dolazi preko trideset grama vlakana, što je puno, i upravo zato pomažu probavi i daju osjećaj sitosti. Šaka chia pudinga za doručak zna držati dulje od mnogih drugih stvari.

Bogate su i omega-3 masnim kiselinama, konkretno ALA oblikom koji dolazi iz biljaka. To je dobro, mada treba znati da tijelo taj biljni oblik ne iskorištava jednako efikasno kao onaj iz ribe. Sadrže i pristojnu količinu biljnih proteina, kalcija, magnezija i nešto željeza, pa su koristan dodatak ako jedeš manje mesa ili mliječnih proizvoda.

Gel koji prave usporava upijanje, pa neki ljudi vole chia upravo zbog osjećaja da ih duže drži sitim. Sve to spada u uravnoteženu ishranu, ne u lijek. Nisu zamjena za raznovrsnu prehranu, ali kao dodatak imaju smisla i lako se uklapaju.

Savjeti za kupovinu

Pri kupovini prvo pogledaj boju. Dobre chia sjemenke su mješavina crnih, sivih i ponekog bjelkastog zrna, sitne i sjajne. Ako su sve jednako sive i mat, ili ako vidiš puno smeđih, vjerovatno su nezrele ili lošijeg kvaliteta. Trebaju biti suhe i sipke, bez grudvica, što znači da nisu pokupile vlagu.

Kupuj u dobro zatvorenoj ambalaži i provjeri rok trajanja, jer sjemenke koje su predugo stajale lakše užegnu. Pakovanja od pola kile su obično isplativija po gramu nego male vrećice, ali samo ako ćeš ih stvarno potrošiti. Organski certifikat nije nužan, ali ga neki traže. Po cijeni se chia razlikuje od radnje do radnje, pa se isplati uporediti market i health food radnju ili online ponudu prije nego uzmeš veću količinu.

Često postavljana pitanja

Dodirnite pitanje za odgovor