Kivi

Prvi put kad razrežeš kivi, malo te iznenadi. Spolja izgleda nezanimljivo, smeđe i dlakavo, skoro kao mali krompir. A unutra ono zeleno, sa onim vijencem crnih tačkica oko sredine. Ljudi ga obično jedu kašičicom, prepolove ga i vade meso, i to je vjerovatno najlakši način.

Iako svi mislimo na Novi Zeland kad spomenemo kivi, voćka zapravo potiče iz Kine. Tamo se zvala kineska ogrozda. Novozelanđani su je preimenovali sredinom dvadesetog vijeka, po svojoj ptici kivi koju ta dlakava kora pomalo podsjeća, i ime se primilo. Danas se uzgaja po cijelom svijetu, od Italije do Čilea, pa ga kod nas ima skoro cijele godine.

Kod nas na Balkanu kivi nije neka tradicionalna namirnica, ušao je u prodavnice tek zadnjih par decenija. Ali se brzo udomaćio. Naći ćeš ga u voćnim salatama, na tortama, kao ukras na kolačima. I djeca ga vole, valjda zbog te kiselkaste note koja ga razlikuje od jabuke ili banane. Cijena mu zna varirati, u jesen i zimu kad stiže iz Italije bude prilično povoljan.

Ima jedna stvar koju vrijedi znati odmah. Kivi sadrži enzim koji razgrađuje bjelančevine, pa ako ga pomiješaš sa mlijekom ili želatinom, smjesa neće da se stegne ili će pogorčati. Zato ide na tortu tek na kraj, kao ukras, a ne umiješan u kremu.

Kako koristiti kivi

Najjednostavnije: prepoloviš ga i vadiš kašičicom. Za salate i ukrase guliš ga nožem ili guljačem, pa režeš na kolutove ili kockice. Onaj vijenac crnih sjemenki je jestiv, ne treba ga vaditi. Kivi sjajno stoji u voćnim salatama, sa bananom, jagodom i pomorandžom. Na torti izgleda lijepo, ali ga stavljaj tek na sam kraj i nikad ga ne miješaj u kremu sa želatinom ili svježim sirom, jer enzim aktinidin razgradi bjelančevine i smjesa se ne stegne. U smutiju radi odlično, daje kiselost i gustinu. Možeš ga dodati i u zelene salate sa rukolom, ili uz piletinu. Neki ga koriste kao prirodni omekšivač mesa: izgnječiš pola kivija, premažeš meso i ostaviš pola sata, ali ne duže, jer postane kašasto. Zna se dodati i u domaće marmelade, mada onda treba malo više šećera da uravnoteži kiselost.

Nutritivne vrijednosti (na 100g)

Sezonska dostupnost

Kivi se kod nas prirodno bere kasno, krajem oktobra i u novembru, kad većina drugog voća već nestane sa pijace. To mu je i prednost. Najveći dio onoga što kupujemo dolazi iz Italije i Grčke, koje su blizu pa je voće svježije i jeftinije u jesen i zimu. Ljeti na police stiže kivi sa južne hemisfere, iz Čileja i sa Novog Zelanda, pa ga praktično ima cijele godine. Zna se uzgajati i kod nas, u Hercegovini i primorskim krajevima Hrvatske gdje zime nisu oštre, ali to su uglavnom manje bašte i nije ozbiljnija proizvodnja. Najpovoljniji i najbolji je od novembra do marta.

Čuvanje i skladištenje

Tvrd, nedozreo kivi može stajati na kuhinjskom stolu nekoliko dana dok ne omekša. Ako želiš da dozri brže, stavi ga u kesu sa jabukom ili bananom. To voće ispušta gas etilen koji ubrzava sazrijevanje, i kivi za dan-dva bude spreman. Kad jednom omekša taman da popušta pod blagim pritiskom prsta, prebaci ga u frižider. Tamo lako izdrži dvije do tri sedmice, a zna i duže. Drži ga odvojeno od jabuka i krušaka u frižideru, jer bi inače prezreo prebrzo. Oguljen i isječen kivi pojedi isti dan, najviše stoji dan u zatvorenoj posudi. Možeš ga i zamrznuti, u kolutovima na tacni pa u kesu, ali nakon odmrzavanja bude mekan i kašast, dobar samo za smuti ili kuhanje.

Čime zamijeniti kivi

Ako u receptu nema kivija, najbliže su mu jagode ili kiselkaste sorte ogrozde po onoj kiselo-slatkoj noti. Za voćne salate lijepo ga mijenja zelena grožđica prerezana napola, ili komadići ananasa koji daju sličnu osvježavajuću kiselost. Ako ti treba samo ta zelena boja i sitna sjemenka na torti, probaj sa kolutovima zelene kruške ili grožđa, neće biti isto ali izgleda pristojno. Za smuti gdje hoćeš gustinu i kiselost, dobro dođe pola limete uz bananu. Imaj na umu da ananas takođe sadrži enzim koji razgrađuje bjelančevine, pa ako mijenjaš kivi ananasom u nekoj kremi, problem sa stezanjem ostaje isti.

Zdravstvene koristi

Po čemu je kivi najpoznatiji, to je vitamin C. Jedan srednji komad pokrije dnevnu potrebu odrasle osobe, a po gramu ima ga više nego pomorandža. Vitamin C podržava imunitet i pomaže tijelu da bolje upija željezo iz biljne hrane, pa ako jedeš mahunarke ili špinat, kivi uz njih nije loša ideja. Ima i dosta vlakana, oko tri grama na sto grama, što pomaže probavi. Mnogi ga baš zato jedu uveče ili ujutru, jer blago olakšava rad crijeva. Tu su i vitamin K, vitamin E i kalijum, te razni antioksidansi iz one zelene boje i sjemenki. Sjemenke nose i malo zdravih masnoća. Kivi ima nizak glikemijski indeks pa ne diže šećer naglo. Sve u svemu, za malo voće poprilično je nabijen korisnim stvarima, a ima svega oko šezdeset kalorija na sto grama.

Savjeti za kupovinu

Kad biraš kivi, ne gledaj na boju kore jer je uvijek manje-više ista smeđa. Uzmi ga u ruku i lagano pritisni. Treba blago da popusti, kao zrela kruška. Ako je tvrd kao kamen, nije zreo, ali to nije problem, dozriće za par dana kod kuće. Ako je previše mekan ili ima ulegnuća, vodenaste mrlje ili miriše pomalo na vino, prezreo je ili počinje da se kvari, ostavi ga. Kora treba da bude cijela, bez posjekotina i pljesnivih tačaka. Krupniji plodovi nisu nužno bolji, često su upravo srednji najslađi. Ako kupuješ za odmah, traži one koji već popuštaju pod prstom. Ako kupuješ za kasnije u sedmici, slobodno uzmi tvrđe pa ih ostavi da odleže na stolu.

Često postavljana pitanja

Dodirnite pitanje za odgovor