Krastavac

Krastavac je jedna od onih namirnica koje skoro svi imaju u frižideru ljeti, a malo ko o njima razmišlja. Otvoriš frižider, isečeš par kolutova, posoliš i to je to. Ipak, iza te jednostavnosti stoji povrće koje je čovjek uzgaja hiljadama godina i koje je stiglo čak iz Indije, davno prije nego što je dospjelo na naše bašte.

Kod nas se najčešće sreću dvije vrste. Veliki salatni krastavac, onaj glatki i tamnozeleni, i mali kornišon koji se kiseli u teglu. Ima i onih bodljikavih, sa sitnim bubuljicama po kori, koje stariji ljudi vole jer kažu da imaju jači ukus. Možda i imaju, ne bih se kleo. Voda u njima čini oko devedeset pet posto mase, pa otud ona svježina kad zagrizeš.

U balkanskoj kuhinji krastavac rijetko kad glumi glavnu zvijezdu. On je tu da osvježi, da razbije težinu nekog masnijeg jela, da napravi onu šopsku salatu zajedno sa paradajzom i sirom. Ali baš ta uloga ga čini nezamjenjivim. Probaj zamisliti ljetni ručak na terasi bez činije isečenog krastavca pored roštilja. Teško ide.

I još nešto, krastavac je jeftin. Kad dođe sezona, na pijaci ga ima u gomilama i cijena padne na sitnicu. Zato ga vrijedi poznavati malo bolje, jer od tako obične namirnice može da ispadne dosta toga.

Kako koristiti krastavac

Najlakše je isjeći ga na kolutove ili štapiće i poslužiti sirov. Posoliš, malo sirćeta ili limuna, kašika ulja i salata je gotova. U šopsku salatu ide nasjeckan zajedno sa paradajzom, lukom i naribanim sirom. Za tarator ili tzatziki ga naribaš na krupno, iscijediš višak vode i umiješaš u kiselo mlijeko ili jogurt sa bijelim lukom. Krastavac se rijetko kuha, ali se može i dinstati ili spremiti kao topla čorba kad zahladi. Korica je jestiva i u njoj je dosta hranljivih materija, pa je ne moraš guliti ako je krastavac mlad i tanke kore. Stariji i deblji krastavac bolje oguli jer mu kora ume da bude gorka. Sjemenke kod krupnih primjeraka ponekad povadiš kašikom, naročito ako praviš punjene krastavce.

Nutritivne vrijednosti (na 100g)

Sezonska dostupnost

Prava sezona krastavca na Balkanu počinje krajem maja i traje cijelo ljeto, sve do prvih hladnijih dana u septembru. Tada je najjeftiniji i najukusniji, sa pijace pravo iz bašte. Mali kornišoni za kiseljenje obično stignu u julu i avgustu, baš kad ljudi spremaju zimnicu. Van sezone krastavca ima u prodavnicama tokom cijele godine, ali to su uglavnom plastenički primjerci koji nemaju onaj puni ukus. Zimski krastavac je često vodnjikav i blijed. Ako možeš, kupuj ga ljeti i tada ga jedi koliko hoćeš, a za hladne mjesece se osloni na kisele krastavce iz tegle.

Čuvanje i skladištenje

Krastavac voli hladno ali ne previše hladno. Najbolje ga je držati u frižideru, u donjoj fioci za povrće, gdje će izdržati oko sedam do deset dana. Nemoj ga prati prije nego što ga spremiš jer mu vlaga ubrza propadanje. Drži ga u perforiranoj kesi ili omotanog papirnim ubrusom koji upija višak vlage. Jedna stvar koju mnogi ne znaju, krastavac ne voli društvo paradajza, jabuka i banana. To voće ispušta etilen koji ubrza zrenje i krastavac brže omekša i požuti. Zato ih drži odvojeno. Ako primijetiš da je vrh počeo da omekšava, iskoristi ga što prije ili ga isjeci i potopi u sirće. Zamrzavanje sirovog krastavca nema smisla jer se nakon odmrzavanja pretvori u kašu zbog velike količine vode.

Čime zamijeniti krastavac

Ako nemaš krastavac, najbliža zamjena za onu hrskavu svježinu je tikvica, naročito mlada i sirova narendana u salatu. Za tarator ili tzatziki neki ljudi koriste tikvicu i niko ne primijeti razliku. U salatama se može poslužiti i rotkvica ili mladi keleraba isječen na tanko, koji daju sličnu hrskavost iako jači ukus. Za onu vodenastu svježinu u sendviču dobro dođe i list zelene salate ili tanko isječena paprika. Ako ti treba krastavac za kiseljenje, a nemaš ga, kornišoni se mogu zamijeniti malim tikvicama ili čak zelenim paradajzom. Nijedna zamjena nije identična, ali za većinu jela posao odrade sasvim solidno.

Zdravstvene koristi

Krastavac je prije svega odlična namirnica za hidrataciju jer ga skoro u potpunosti čini voda. Kad ljeti gubiš tečnost, par kolutova krastavca pomognu da nadoknadiš dio onoga što izgubiš znojenjem. Pošto ima jako malo kalorija, oko petnaest na sto grama, čest je izbor ljudi koji paze na liniju. Možeš ga jesti u velikim količinama, a da skoro ništa ne dodaš na kalorijski račun. U kori i tamnozelenom dijelu ima vitamina K, koji je važan za zgrušavanje krvi i zdravlje kostiju, te nešto vitamina C i kalijuma. Sadrži i vlakna koja pomažu varenju, mada ih nema mnogo. Zbog visokog udjela vode i kalijuma blago djeluje i na izlučivanje viška tečnosti iz organizma. Ovo nisu lijekovi ni čarobni recepti, nego jednostavno dobre osobine običnog povrća koje se isplati jesti redovno dok traje sezona.

Savjeti za kupovinu

Dobar krastavac prepoznaješ na dodir. Treba da je čvrst po cijeloj dužini, bez mekanih mjesta, naročito na krajevima. Ako pritisneš i prst potone, krastavac je prezreo i unutra će biti vodnjikav i bljutav. Boja neka bude ujednačeno tamnozelena. Žute mrlje ili žućkasti vrhovi znače da je predugo stajao ili prezreo, pa će biti gorak i pun krupnih sjemenki. Manji krastavci su obično ukusniji i imaju manje sjemenki od onih ogromnih. Na pijaci ljeti biraj one koji još imaju onaj sitan beli pepeljasti sloj na kori, to je znak svježine i da nisu prečesto prani. Izbjegavaj smežurane i one koji izgledaju kao da su ispustili vodu. Pomiriši ga ako možeš, svjež krastavac ima blag, čist miris na zelenilo, a ne na ustajalost.

Često postavljana pitanja

Dodirnite pitanje za odgovor