Krastavac je jedna od onih namirnica koje skoro svi imaju u hladnjaku ljeti, a malo tko o njima razmišlja. Otvoriš hladnjak, isiječeš par kolutova, posoliš i to je to. Ipak, iza te jednostavnosti stoji povrće koje je čovjek uzgajao tisućama godina i koje je stiglo čak iz Indije, davno prije nego što je dospjelo u naše vrtove.
Kod nas se najčešće sreću dvije vrste. Veliki salatni krastavac, onaj glatki i tamnozeleni, i mali kornišon koji se kiseli u teglu. Ima i onih bodljikavih, sa sitnim bubuljicama po kori, koje stariji ljudi vole jer kažu da imaju jači okus. Možda i imaju, ne bih se kleo. Voda u njima čini oko devedeset pet posto mase, pa otud ona svježina kad zagrizeš.
U balkanskoj kuhinji krastavac rijetko kad glumi glavnu zvijezdu. On je tu da osvježi, da razbije težinu nekog masnijeg jela, da napravi onu šopsku salatu zajedno s rajčicom i sirom. Ali baš ta uloga ga čini nezamjenjivim. Probaj zamisliti ljetni ručak na terasi bez zdjele isječenog krastavca pokraj roštilja. Teško ide.
I još nešto, krastavac je jeftin. Kad dođe sezona, na tržnici ga ima u gomilama i cijena padne na sitnicu. Zato ga vrijedi poznavati malo bolje, jer od tako obične namirnice može ispasti dosta toga.
01
Kako koristiti krastavac
Najlakše je isjeći ga na kolutove ili štapiće i poslužiti sirov. Posoliš, malo octa ili limuna, žlica ulja i salata je gotova. U šopsku salatu ide nasjeckan zajedno s rajčicom, lukom i naribanim sirom. Za tarator ili tzatziki ga naribaš na krupno, iscijediš višak vode i umiješaš u kiselo mlijeko ili jogurt s češnjakom. Krastavac se rijetko kuha, ali se može i dinstati ili spremiti kao topla juha kad zahladi. Korica je jestiva i u njoj je dosta hranjivih materija, pa je ne moraš guliti ako je krastavac mlad i tanke kore. Stariji i deblji krastavac bolje oguli jer mu kora zna biti gorka. Sjemenke kod krupnih primjeraka ponekad povadiš žlicom, naročito ako praviš punjene krastavce.
02
Nutritivne vrijednosti
Prosječne vrijednosti na 100 g namirnice.
- Kalorije
- 15 kcal
- Proteini
- 0.7 g
- Ugljikohidrati
- 3.6 g
- Masti
- 0.1 g
- Vlakna
- 0.5 g
03
Sezonska dostupnost
Prava sezona krastavca na Balkanu počinje krajem svibnja i traje cijelo ljeto, sve do prvih hladnijih dana u rujnu. Tada je najjeftiniji i najukusniji, s tržnice pravo iz vrta. Mali kornišoni za kiseljenje obično stignu u srpnju i kolovozu, baš kad ljudi spremaju zimnicu. Van sezone krastavca ima u trgovinama tijekom cijele godine, ali to su uglavnom plastenički primjerci koji nemaju onaj puni okus. Zimski krastavac je često vodnjikav i blijed. Ako možeš, kupuj ga ljeti i tada ga jedi koliko hoćeš, a za hladne mjesece se osloni na kisele krastavce iz tegle.
04
Čuvanje i skladištenje
Krastavac voli hladno ali ne previše hladno. Najbolje ga je držati u hladnjaku, u donjoj ladici za povrće, gdje će izdržati oko sedam do deset dana. Nemoj ga prati prije nego što ga spremiš jer mu vlaga ubrza propadanje. Drži ga u perforiranoj vrećici ili omotanog papirnatim ubrusom koji upija višak vlage. Jedna stvar koju mnogi ne znaju, krastavac ne voli društvo rajčice, jabuka i banana. To voće ispušta etilen koji ubrza zrenje i krastavac brže omekša i požuti. Zato ih drži odvojeno. Ako primijetiš da je vrh počeo omekšavati, iskoristi ga što prije ili ga isijeci i potopi u ocat. Zamrzavanje sirovog krastavca nema smisla jer se nakon odmrzavanja pretvori u kašu zbog velike količine vode.
Čime zamijeniti krastavac
Ako nemaš krastavac, najbliža zamjena za onu hrskavu svježinu je tikvica, osobito mlada i sirova naribana u salatu. Za tarator ili tzatziki neki ljudi koriste tikvicu i nitko ne primijeti razliku. U salatama se može poslužiti i rotkvica ili mlada keleraba isječena na tanko, koji daju sličnu hrskavost iako jači okus. Za onu vodenastu svježinu u sendviču dobro dođe i list zelene salate ili tanko isječena paprika. Ako ti treba krastavac za kiseljenje, a nemaš ga, kornišoni se mogu zamijeniti malim tikvicama ili čak zelenom rajčicom. Nijedna zamjena nije identična, ali za većinu jela posao odrade sasvim solidno.
Zdravstvene koristi
Krastavac je prije svega odlična namirnica za hidrataciju jer ga skoro u potpunosti čini voda. Kad ljeti gubiš tekućinu, par kolutova krastavca pomognu da nadoknadiš dio onoga što izgubiš znojenjem. Pošto ima jako malo kalorija, oko petnaest na sto grama, čest je izbor ljudi koji paze na liniju. Možeš ga jesti u velikim količinama, a da skoro ništa ne dodaš na kalorijski račun. U kori i tamnozelenom dijelu ima vitamina K, koji je važan za zgrušavanje krvi i zdravlje kostiju, te nešto vitamina C i kalija. Sadrži i vlakna koja pomažu probavi, mada ih nema mnogo. Zbog visokog udjela vode i kalija blago djeluje i na izlučivanje viška tekućine iz organizma. Ovo nisu lijekovi ni čarobni recepti, nego jednostavno dobre osobine običnog povrća koje se isplati jesti redovito dok traje sezona.
05
Savjeti za kupovinu
Dobar krastavac prepoznaješ na dodir. Treba da je čvrst po cijeloj dužini, bez mekih mjesta, naročito na krajevima. Ako pritisneš i prst potone, krastavac je prezreo i unutra će biti vodnjikav i bljutav. Boja neka bude ujednačeno tamnozelena. Žute mrlje ili žućkasti vrhovi znače da je predugo stajao ili prezreo, pa će biti gorak i pun krupnih sjemenki. Manji krastavci su obično ukusniji i imaju manje sjemenki od onih ogromnih. Na tržnici ljeti biraj one koji još imaju onaj sitan bijeli pepeljasti sloj na kori, to je znak svježine i da nisu prečesto prani. Izbjegavaj smežurane i one koji izgledaju kao da su ispustili vodu. Pomiriši ga ako možeš, svjež krastavac ima blag, čist miris na zelenilo, a ne na ustajalost.
06