Kruška

Kruška je jedno od onih voća koje svako misli da poznaje, a onda probaš pravu, zrelu Viljamovku početkom septembra i shvatiš da te dotad neko varao. Razlika je ogromna. Tvrda, brašnjava kruška iz marketa usred februara i ona koju ubereš sa stabla, mekana toliko da ti sok curi niz ruku, to dvoje skoro da nisu ista namirnica.

U našim krajevima kruška ima dugu istoriju. Stare sorte poput takiše ili karamanke rasle su po avlijama i njivama generacijama, često nekalemljene, žilave, takve da ih nije bilo briga za sušu. Babe su ih sušile za zimu, kuhale pekmez, pravile rakiju krušku koja umije da obori s nogu. I danas u selima oko Tešnja, Gradačca ili negdje u Posavini naletiš na stablo staro stotinu godina koje i dalje rađa.

Ono što krušku čini posebnom u kuhinji jeste njena dvostruka priroda. Možeš je jesti sirovu, kao desert sam za sebe, ili je ubaciti u jela gdje se njena slatkoća lijepo nosi sa slanim i kiselim. Ide uz sireve, uz orahe, peče se, kuha u vinu. Brzo prezri, to je njena jedina mana. Kupiš je tvrdu, zaboraviš na nju dva dana i odjednom je kašasta. Zato ljudi koji znaju kupuju kruške malo nedozrele pa ih ostave na stolu da dođu do svoga.

Kako koristiti kruška

Sirovu krušku jednostavno operi i jedi, ali ako je koristiš u kuhinji, otvara se gomila opcija. Narendaj je u zobenu kašu ili je nareži u voćnu salatu. Odlično se slaže sa slanim sirevima, probaj krišku kruške sa malo gorgonzole ili domaćeg dimljenog sira, to je kombinacija koja iznenadi. Peče se sjajno: prepolovi je, izvadi sjemenke, prelij medom i malo cimeta pa u rernu dvadesetak minuta. Kuhana u crnom vinu sa klinčićima postaje elegantan desert. Za kolače je sjajna jer drži oblik bolje od jabuke i ne pušta toliko vode. Možeš je dodati u tijesto, slagati na tartove, umiješati u palačinke. Tvrđe sorte idu za kompot i pekmez. Pazi samo, kad je oguliš brzo potamni, pa je poškropi limunom ako je ne koristiš odmah.

Nutritivne vrijednosti (na 100g)

Sezonska dostupnost

Kruška je na Balkanu prije svega ljetno i jesenje voće. Najranije sorte stignu već krajem jula, a glavna sezona je avgust i septembar, kad su pijace pune Viljamovki i Krasanki. Neke kasne zimske sorte beru se u oktobru i mogu se čuvati mjesecima u hladnom podrumu, pa ih jedeš i u decembru. Domaće stare sorte iz Bosne, Srbije i Hrvatske rađaju uglavnom u kasno ljeto. Van sezone ono što nađeš u marketu obično je iz uvoza, najčešće sa juga Evrope ili čak prekomorsko, i rijetko je takvog ukusa kao domaća sa pijace. Ako možeš birati, kupuj je u jesen.

Čuvanje i skladištenje

Kruška je škakljiva za čuvanje jer prezri prije nego što očekuješ. Ako si je kupio tvrdu, ostavi je na sobnoj temperaturi, na stolu ili u činiji, i pusti je da dozri par dana. Kad popusti pod prstom u predjelu peteljke, zrela je. Tad je premjesti u frižider ako je ne jedeš odmah, tamo izdrži još tri do pet dana, ali ne mnogo duže. U hladnjaku zrioba se uspori, što ti daje malo vremena. Ne drži krušku u plastičnoj kesi jer se uguši i brže trune. Ako imaš hladan podrum, kasne zimske sorte mogu tu izdržati i po nekoliko sedmica, poslagane tako da se ne dodiruju. Zrele kruške možeš i zamrznuti, narezane, ili ih prokuhati u kompot pa staviti u tegle za zimu.

Čime zamijeniti kruška

Ako recept traži krušku, a nemaš je, najbliža zamjena je jabuka. Slatkoća je drugačija i jabuka je čvršća, pa će u pečenju trebati malo duže, ali u kolačima i tartovima radi posao. Za sirove kombinacije sa sirom dobro dođe i dunja, mada nju gotovo uvijek moraš skuhati. U salatama krušku može zamijeniti zrela nektarina ili breskva ako je sezona, jer daju sličnu sočnu slatkoću. Za kuhanje u vinu probaj sa jabukama tvrđih sorti, drže oblik. Ako ti treba samo blaga slatkoća i sočnost u nekom jelu, ponekad i grožđe odradi sličan efekt. Suhe kruške, ako ih imaš, zamjenjuju svježe u kompotima i kuhanim desertima, samo ih prethodno namoči.

Zdravstvene koristi

Kruška je voće koje sa sobom donosi dosta vlakana, posebno ako je jedeš sa korom, jer se najviše vlakana krije baš u njoj. Vlakna pomažu probavi i daju osjećaj sitosti, pa kruška lijepo zasiti bez previše kalorija. Sadrži i vitamin C, nešto vitamina K i kalija, te razne biljne spojeve poznate kao antioksidansi koji se prirodno nalaze u voću ove vrste. Ima relativno blag uticaj na šećer u krvi u poređenju sa nekim slađim voćem, dijelom zahvaljujući upravo vlaknima koja usporavaju upijanje. Voda čini veliki dio kruške, pa je osvježavajuća i doprinosi unosu tečnosti tokom toplih dana. Kao i kod svega, najbolja je u sklopu raznolike ishrane, a ne kao čarobno rješenje. Jedi je redovno kad je sezona, to je sasvim dovoljno da iskoristiš ono dobro što nudi.

Savjeti za kupovinu

Kad biraš kruške na pijaci ili u marketu, prvo ih lagano uzmi u ruku i pritisni kod peteljke, gore pri vrhu. Ako tu malo popušta, kruška je blizu zrelosti i možeš je jesti za dan ili dva. Tijelo voća ne pritiskaj jako jer se kruška lako nagnječi i ta mjesta brzo potamne i istrunu. Boja zavisi od sorte, pa zelena ne znači uvijek nezrela, neke sorte ostaju zelenkaste i kad su gotove. Izbjegavaj kruške sa mekim smeđim flekama, posjekotinama ili naboranom korom, to su znaci da su prešle svoje. Miris ti puno govori: zrela kruška, posebno Viljamovka, miriše slatko i prepoznatljivo već iz gajbe. Ako planiraš jesti tek za nekoliko dana, slobodno kupi tvrđe pa ih ostavi da dozru kod kuće na stolu.

Često postavljana pitanja

Dodirnite pitanje za odgovor