Limun je jedna od onih namirnica koju skoro svi imaju u kući, a malo ko o njoj razmišlja dok mu ne zatreba. Polovina visi u mrežici na vratima frižidera, druga čeka u činiji na stolu i polako gubi sjaj. A onda dođe trenutak kad spremaš ribu, ili ti čaj treba malo zaokružiti, i odjednom je nezamjenjiv.
Kod nas se limun gotovo nikad ne jede sam. Previše je kiseo za to, bar većini ljudi. Ali zato radi u pozadini skoro svakog jela kojem treba malo oštrine. Par kapi preko pečene piletine, kora narendana u kolač, kriška u čaši vode kad je vani vrućina. Sok mu je toliko kiseo da i u maloj količini promijeni okus cijelog jela, pa s njim treba pažljivo. Lakše je dodati još nego izvaditi višak.
Zanimljivo je da ono najmirisnije na limunu nije sok nego kora. U njoj su ulja koja daju onaj svjež, gorko-cvjetni miris, i kad rendaš koru za kolač, kuhinja zamiriše za nekoliko sekundi. Sok je kiselina, kora je miris. To su dvije različite stvari iz istog ploda i vrijedi ih posebno koristiti.
Ne znam tačno kad je limun postao tako uobičajen kod nas, ali danas ga ima u svakoj prodavnici, cijele godine. I to je dobro, jer je to namirnica koja popravi jelo kad mu nešto fali, a ne znaš tačno šta.
01
Kako koristiti limun
Limun se najčešće cijedi pred kraj kuhanja ili na gotovo jelo, jer kiselina na visokoj temperaturi izgubi dio svježine. Sok ide u marinade za meso i ribu, u preljeve za salatu zajedno s maslinovim uljem, u tijesto za kolače i u kreme. Kora se rende sitno (samo žuti dio, bijelo ispod je gorko) i daje miris kolačima, rižotu, pa i čaju. Kriške idu u vodu, limunadu i čaj. Jedan trik: par kapi soka na narezanu jabuku, krušku ili avokado spriječi da potamne. Sokom možeš i deglazirati tavu poslije prženja mesa, pa dobiješ brz sos. Ako ti treba i sok i kora, prvo nareni koru pa tek onda cijedi, obrnuto ne ide.
02
Nutritivne vrijednosti
Prosječne vrijednosti na 100 g namirnice.
- Kalorije
- 29 kcal
- Proteini
- 1.1 g
- Ugljikohidrati
- 9.3 g
- Masti
- 0.3 g
- Vlakna
- 2.8 g
03
Sezonska dostupnost
Limun nije balkanska voćka u smislu da raste po našim baštama, osim u priobalju Hrvatske i Crne Gore gdje uspijeva u toplijim, zaštićenim mjestima. Najveći dio onoga što kupujemo dolazi iz Španije, Italije, Turske i Grčke. Prava sezona za uvozni limun je zima i rano proljeće, od novembra do aprila, kad je najjeftiniji i najsočniji. Ljeti ga ima, ali zna biti skuplji i ponekad suvlji. Domaći primorski limun se bere kasno u jesen i preko zime, i taj ima deblju, mirisniju koru. U marketima ga ima cijele godine, tako da sezona više utiče na cijenu i kvalitet nego na samu dostupnost.
04
Čuvanje i skladištenje
Limun na sobnoj temperaturi izdrži otprilike sedmicu dana, možda nešto duže ako je kupljen svjež. Ako ga staviš u frižider, u donju fioku za voće, traje i tri do četiri sedmice. Najbolje ga je držati u zatvorenoj vrećici ili posudi da ne gubi vlagu, jer inače kora postane tvrda i suva. Načeti limun zamotaj u foliju, presjekom prema unutra, i potroši za par dana. Ako ti pretekne soka, iscijedi ga i zamrzni u kalupima za led, pa imaš porcije kad ti zatreba. Koru prije cijeđenja možeš narendati i zamrznuti posebno, drži se mjesecima i koristi se direktno iz zamrzivača. Cijeli limun se ne preporučuje zamrzavati jer poslije postane kašast.
Čime zamijeniti limun
Ako nemaš limun, najbliža zamjena za sok je limeta, malo je zelenija i aromatičnija ali radi sličan posao. Sirće (jabukovo ili vinsko) daje kiselinu, ali nema citrusni miris, pa ide tamo gdje ti treba samo oštrina, recimo u salatu. Za pecivo gdje ti fali kora, narandža daje sličan citrusni miris, samo slađi i mekši. Limunska kiselina u prahu zamijeni kiselost u nekim receptima, ali tu budi oprezan, jaka je i ide na vrh noža. Sok iz flašice je opcija kad nemaš svjež, mada je miris osjetno slabiji. Za marinade i preljeve, kombinacija sirćeta i malo narendane kore narandže dosta dobro popuni prazninu.
Zdravstvene koristi
Limun je poznat prije svega po vitaminu C, kojeg ima dosta i koji pomaže imunitetu i normalnom radu organizma. Uz to sadrži i flavonoide, biljne spojeve koji djeluju kao antioksidansi. Ono što je manje poznato je da limunska kiselina u soku pomaže tijelu da bolje iskoristi željezo iz biljne hrane, pa ako uz sočivo ili špinat dodaš malo limuna, željezo se lakše apsorbuje. Limun je vrlo nizak po kalorijama i šećeru, što ga čini zgodnim za one koji paze na unos. Kora sadrži vlakna i eterična ulja, tako da rendana kora nije samo za miris. Voda s limunom ujutro je popularna navika i nema ništa loše u njoj, mada nije čarobni napitak kako se ponekad predstavlja. Najpoštenije rečeno, limun je koristan dodatak uravnoteženoj ishrani, a ne lijek.
05
Savjeti za kupovinu
Kad biraš limun, uzmi ga u ruku i odvagaj. Dobar limun je teži nego što izgleda, to znači da je pun soka. Lagani i tvrdi su obično suvi iznutra. Kora treba biti čvrsta, glatka do blago hrapava, i bez mekih ili smeđih mrlja koje znače da je počeo da se kvari. Boja nije uvijek pouzdana, neki zeleni nijansi budu sasvim zreli. Pomiriši ga: pravi limun miriše na limun i prije nego ga zarežeš. Ako planiraš rendati koru, traži netretiran limun (često piše na deklaraciji), jer tretirani imaju voštani sloj i ostatke na kori. Deblja kora znači manje soka ali jači miris, tanja kora obrnuto, pa biraj prema tome šta ti treba. Za cijeđenje uzmi tanjokorne, za rendanje deblje.
06