Limun

Limun je jedna od onih namirnica koju skoro svi imaju u kući, a malo ko o njoj razmišlja dok mu ne zatreba. Polovina visi u mrežici na vratima frižidera, druga čeka u činiji na stolu i polako gubi sjaj. A onda dođe trenutak kad spremaš ribu, ili ti čaj treba malo zaokružiti, i odjednom je nezamjenjiv.

Kod nas se limun gotovo nikad ne jede sam. Previše je kiseo za to, bar većini ljudi. Ali zato radi u pozadini skoro svakog jela kojem treba malo oštrine. Par kapi preko pečene piletine, kora narendana u kolač, kriška u čaši vode kad je vani vrućina. Sok mu je toliko kiseo da i u maloj količini promijeni okus cijelog jela, pa s njim treba pažljivo. Lakše je dodati još nego izvaditi višak.

Zanimljivo je da ono najmirisnije na limunu nije sok nego kora. U njoj su ulja koja daju onaj svjež, gorko-cvjetni miris, i kad rendaš koru za kolač, kuhinja zamiriše za nekoliko sekundi. Sok je kiselina, kora je miris. To su dvije različite stvari iz istog ploda i vrijedi ih posebno koristiti.

Ne znam tačno kad je limun postao tako uobičajen kod nas, ali danas ga ima u svakoj prodavnici, cijele godine. I to je dobro, jer je to namirnica koja popravi jelo kad mu nešto fali, a ne znaš tačno šta.

Kako koristiti limun

Limun se najčešće cijedi pred kraj kuhanja ili na gotovo jelo, jer kiselina na visokoj temperaturi izgubi dio svježine. Sok ide u marinade za meso i ribu, u preljeve za salatu zajedno s maslinovim uljem, u tijesto za kolače i u kreme. Kora se rende sitno (samo žuti dio, bijelo ispod je gorko) i daje miris kolačima, rižotu, pa i čaju. Kriške idu u vodu, limunadu i čaj. Jedan trik: par kapi soka na narezanu jabuku, krušku ili avokado spriječi da potamne. Sokom možeš i deglazirati tavu poslije prženja mesa, pa dobiješ brz sos. Ako ti treba i sok i kora, prvo nareni koru pa tek onda cijedi, obrnuto ne ide.

Nutritivne vrijednosti (na 100g)

Sezonska dostupnost

Limun nije balkanska voćka u smislu da raste po našim baštama, osim u priobalju Hrvatske i Crne Gore gdje uspijeva u toplijim, zaštićenim mjestima. Najveći dio onoga što kupujemo dolazi iz Španije, Italije, Turske i Grčke. Prava sezona za uvozni limun je zima i rano proljeće, od novembra do aprila, kad je najjeftiniji i najsočniji. Ljeti ga ima, ali zna biti skuplji i ponekad suvlji. Domaći primorski limun se bere kasno u jesen i preko zime, i taj ima deblju, mirisniju koru. U marketima ga ima cijele godine, tako da sezona više utiče na cijenu i kvalitet nego na samu dostupnost.

Čuvanje i skladištenje

Limun na sobnoj temperaturi izdrži otprilike sedmicu dana, možda nešto duže ako je kupljen svjež. Ako ga staviš u frižider, u donju fioku za voće, traje i tri do četiri sedmice. Najbolje ga je držati u zatvorenoj vrećici ili posudi da ne gubi vlagu, jer inače kora postane tvrda i suva. Načeti limun zamotaj u foliju, presjekom prema unutra, i potroši za par dana. Ako ti pretekne soka, iscijedi ga i zamrzni u kalupima za led, pa imaš porcije kad ti zatreba. Koru prije cijeđenja možeš narendati i zamrznuti posebno, drži se mjesecima i koristi se direktno iz zamrzivača. Cijeli limun se ne preporučuje zamrzavati jer poslije postane kašast.

Čime zamijeniti limun

Ako nemaš limun, najbliža zamjena za sok je limeta, malo je zelenija i aromatičnija ali radi sličan posao. Sirće (jabukovo ili vinsko) daje kiselinu, ali nema citrusni miris, pa ide tamo gdje ti treba samo oštrina, recimo u salatu. Za pecivo gdje ti fali kora, narandža daje sličan citrusni miris, samo slađi i mekši. Limunska kiselina u prahu zamijeni kiselost u nekim receptima, ali tu budi oprezan, jaka je i ide na vrh noža. Sok iz flašice je opcija kad nemaš svjež, mada je miris osjetno slabiji. Za marinade i preljeve, kombinacija sirćeta i malo narendane kore narandže dosta dobro popuni prazninu.

Zdravstvene koristi

Limun je poznat prije svega po vitaminu C, kojeg ima dosta i koji pomaže imunitetu i normalnom radu organizma. Uz to sadrži i flavonoide, biljne spojeve koji djeluju kao antioksidansi. Ono što je manje poznato je da limunska kiselina u soku pomaže tijelu da bolje iskoristi željezo iz biljne hrane, pa ako uz sočivo ili špinat dodaš malo limuna, željezo se lakše apsorbuje. Limun je vrlo nizak po kalorijama i šećeru, što ga čini zgodnim za one koji paze na unos. Kora sadrži vlakna i eterična ulja, tako da rendana kora nije samo za miris. Voda s limunom ujutro je popularna navika i nema ništa loše u njoj, mada nije čarobni napitak kako se ponekad predstavlja. Najpoštenije rečeno, limun je koristan dodatak uravnoteženoj ishrani, a ne lijek.

Savjeti za kupovinu

Kad biraš limun, uzmi ga u ruku i odvagaj. Dobar limun je teži nego što izgleda, to znači da je pun soka. Lagani i tvrdi su obično suvi iznutra. Kora treba biti čvrsta, glatka do blago hrapava, i bez mekih ili smeđih mrlja koje znače da je počeo da se kvari. Boja nije uvijek pouzdana, neki zeleni nijansi budu sasvim zreli. Pomiriši ga: pravi limun miriše na limun i prije nego ga zarežeš. Ako planiraš rendati koru, traži netretiran limun (često piše na deklaraciji), jer tretirani imaju voštani sloj i ostatke na kori. Deblja kora znači manje soka ali jači miris, tanja kora obrnuto, pa biraj prema tome šta ti treba. Za cijeđenje uzmi tanjokorne, za rendanje deblje.

Često postavljana pitanja

Dodirnite pitanje za odgovor