Mrkva

Skoro da nema kuhinje na Balkanu u kojoj mrkva ne stoji negdje u fioci frižidera ili u kutiji u podrumu. Stavlja se u goveđu juhu, rende se u sataraš, kuha sa graškom, a baba ju je znala isjeckati i pirjati sa malo šećera dok ne postane skoro kao slatkiš. Obična stvar. Toliko obična da je rijetko ko stvarno pogleda.

A ima šta da se vidi. Mrkva nije uvijek bila narandžasta. Stare sorte su bile ljubičaste, bijele, žućkaste, i tek su je holandski uzgajivači prije par stoljeća pretvorili u ono što danas zamišljamo kad kažemo mrkva. Ona narandžasta boja dolazi od beta karotena, iste tvari po kojoj je dobila ime na engleskom. I baš to je razlog zašto se toliko priča o njoj kad se spomene vid i koža.

U bosanskoj kuhinji mrkva radi tiho. Rijetko je zvijezda jela. Najčešće je tu da da osnovu, slatkoću i boju, da juha bude ljepša na oko i punija na jeziku. Ali zna ona i sama. Mrkva salata sa jabukom i limunom, ribana mrkva sa malo ulja, ili mrkva iz pećnice pečena dok ne karamelizira, to su jela u kojima se osjeti šta ona zapravo nosi.

Jeftina je preko cijele godine, lako se nabavi i u najmanjoj prodavnici, i pokvari se sporije od skoro svega drugog u korpi. Zato je ovdje. Da se vidi šta sve može jedna namirnica koju većina nas uzima zdravo za gotovo.

Kako koristiti mrkva

Mrkva je možda najfleksibilnija namirnica koju imate u kuhinji. Sirovu je ribate u salate, sa jabukom i limunom ili samo sa malo ulja i soli. Narendana ide u kolače, najpoznatiji je naravno mrkva kolač sa orasima i cimetom. Kuhana, ona je temelj svake dobre juhe i temeljca, sjecka se na kockice ili kolutove i ide zajedno sa lukom i celerom. U variva ide skoro uvijek, od graška do pasulja. Probajte je i ispeći u pećnici, narežite je uzdužno, premazte uljem i medom, posolite, i pecite na 200 stepeni dok ne omekša i porumeni po rubovima. Zaslade se i postanu nešto sasvim drugo. Sok od mrkve, sam ili sa jabukom i đumbirom, lijepo se uklapa. Bitno je samo da je ne prekuhate ako želite da zadrži zalogaj.

Nutritivne vrijednosti (na 100g)

Sezonska dostupnost

Mrkva se na Balkanu može naći cijele godine, što je čini jednom od najpouzdanijih namirnica na pijaci. Glavna berba ide kasno ljeto i jesen, od kraja avgusta pa kroz oktobar, i tada je najslađa i najjeftinija. Mlada mrkva, ona tanka i nježna sa zelenom natom, stiže u proljeće i početkom ljeta i odlična je sirova. Zimi se prodaje uskladištena mrkva iz jesenje berbe, koja se u hladnim podrumima i skladištima drži mjesecima bez većeg gubitka kvaliteta. Tako da praktično nikad niste bez nje. Ako birate najbolju i najjeftiniju, ciljajte jesen, tada je domaća mrkva u punom jeku.

Čuvanje i skladištenje

Mrkva voli hladno i vlažno, a ne voli da stoji uz voće. Najbolje se drži u frižideru, u donjoj fioci za povrće, najbolje u kesi sa par rupica ili omotana u vlažan papirni ubrus da ne sasuši. Tako ostaje čvrsta i po nekoliko sedmica. Ako je kupite sa zelenom natom, odmah je odrežite jer nata izvlači vlagu iz korjena i mrkva brzo omekša. Veće količine, ako imate hladan podrum, mogu se zakopati u sanduk sa vlažnim pijeskom i tako prezimiti, baš kako se to nekad radilo na selu. Mrkvu ne držite blizu jabuka i krušaka jer one ispuštaju etilen koji je čini gorkom. Ako vam omekša, ne bacajte je odmah, kuhana će i dalje biti sasvim dobra za juhu ili varivo.

Čime zamijeniti mrkva

Ako vam je u jelu nestalo mrkve, ima više stvari kojima se snađete, ovisno o tome šta vam treba od nje. Za slatkoću i boju u juhi ili varivu, dobro je zamijeni pastrnak ili korijen peršina, mada su oni nešto izraženijeg okusa. Crveni ili žuti paprika daje sličnu slatkoću i boju u pirjanim jelima. Za salate i sirovo grickanje, krastavac ili rotkvica daju hrskavost, ali ne i tu slatkoću. U kolačima mrkvu može zamijeniti narendana tikvica ili čak jabuka, oboje daju vlagu i slatkoću. Bundeva je takođe dobra zamjena kad vam treba boja i blaga slatkoća. Nijedna zamjena neće biti baš ista, ali za osnovu jela skoro uvijek nešto nađete.

Zdravstvene koristi

Mrkva je poznata po beta karotenu, tvari koju tijelo pretvara u vitamin A, a koja joj daje narandžastu boju. Vitamin A je povezan sa zdravljem očiju i kože, pa odatle i sve one priče da je mrkva dobra za vid. Pored toga, mrkva ima dosta vlakana koja pomažu probavi i daju osjećaj sitosti, a malo je kalorija pa lijepo stane u svaki obrok bez griže savjesti. Ima i kalija, te nešto vitamina K i C. Zanimljivo je da kuhana mrkva oslobađa više beta karotena nego sirova, jer toplota razgrađuje ćelijske zidove, pa malo masti u jelu, recimo kašika ulja, pomaže da se ta tvar bolje iskoristi. To ne znači da je sirova loša, hrskava mrkva je odlična užina i čuva više vitamina C. Najbolje je jesti je i ovako i onako, i kuhanu i sirovu, kako vam dođe.

Savjeti za kupovinu

Kad birate mrkvu, gledajte da bude čvrsta i glatka, da se ne savija u ruci. Mekana ili gumasta mrkva je stara i izgubila je vlagu. Boja neka bude živa narandžasta, ujednačena, bez zelenih ili tamnih mrlja pri vrhu. Manje i srednje mrkve su obično slađe i nježnije od onih jako debelih, koje znaju imati tvrđu srž u sredini. Ako kupujete mrkvu sa natom, neka je nata svježa i zelena, to je znak da je tek izvađena. Izbjegavajte one ispucale, sa korijenčićima koji rastu sa strane ili sa mekim mjestima. Domaća mrkva sa pijace često nije savršenog oblika, malo je kvrgava i različitih veličina, ali je obično slađa i ima jači okus od one perfektno kalibrisane iz marketa. Operite je tek pred upotrebu, ne prije, da se ne pokvari brže.

Često postavljana pitanja

Dodirnite pitanje za odgovor