Ako postoji jedna stvar koja se u našim baštama sadi gotovo bez razmišljanja, to je paradajz. Babe ga zovu i pomidor, negdje paradajz, a u Hercegovini ćete čuti i rajčica. Kako god ga zvali, isti je: ona crvena kugla koja ljeti pukne pod nožem i pusti sok po dasci za rezanje. Botanički je voće, jer ima sjemenke i raste iz cvijeta, ali ga svi tretiramo kao povrće. I tu raspravu, iskreno, niko u kuhinji ne vodi.
Kako koristiti paradajz
Paradajz ide u skoro sve. Narežite ga na kriške, posolite i ostavite par minuta da pusti sok, pa dobijete osnovu za salatu sa lukom i uljem. Sirov je najbolji kad je zreo i topao od sunca, ne iz frižidera. Za sosove ga oljuštite (zarežite krstić na dnu, prelijte kipućom vodom na minutu i kožica sama spadne), pa krčkajte sa lukom i bijelim lukom. Pasirani paradajz je baza za pastu, paprikaš, đuveč, punjene paprike. Pečen u rerni sa malo ulja i timijana postaje sladak i koncentrisan. Mali čeri paradajz prepolovite i bacite u tiganj na jaja. I ne zaboravite: prstohvat šećera ubije kiselost ako je sos previše oštar.
Nutritivne vrijednosti (na 100g)
| Kalorije | 18 kcal |
| Proteini | 0.9g |
| Ugljikohidrati | 3.9g |
| Masti | 0.2g |
| Vlakna | 1.2g |
Sezonska dostupnost
Pravi paradajz na Balkanu stiže kasno proljeće i traje cijelo ljeto, otprilike od juna do kraja septembra. Najslađi je u julu i avgustu, kad je dozrio na suncu i kupljen na pijaci od nekog ko ga je sam uzgojio. Tada miriše već dok ga uzmete u ruku. Zimi ga ima u prodavnici, ali to je uglavnom plastenički paradajz, tvrđi i bljeđi, ubran zelen pa dozrijevao u transportu. Zato ljudi i prave zimnicu: ajvar, pelat, sok, sušeni paradajz. Da ono ljetno imaju i u januaru.
Čuvanje i skladištenje
Svjež zreo paradajz ne držite u frižideru. Hladnoća mu ubije aromu i napravi ga brašnjavim iznutra. Najbolje stoji na kuhinjskom pultu, peteljkom nadolje, dalje od direktnog sunca, i tako izdrži nekoliko dana. Ako je već jako mekan ili prezreo, onda ga može frižider, ali ga prije jela izvadite da se vrati na sobnu temperaturu. Nedozreo, tvrd paradajz ostavite na prozoru pored jabuke ili banane, etilen koji one puštaju ubrza dozrijevanje. Za dužu zalihu najbolje je preraditi: oljušten i kuhan stavlja se u tegle (pelat) ili zamrzava cijeli u kesi, pa ga tako smrznutog koristite za sosove. Sušeni paradajz se čuva u ulju ili suh u staklenci.
Čime zamijeniti paradajz
Ako nemate svjež, najbliža zamjena je pelat ili pasirani paradajz iz tegle, posebno za sosove i variva, gdje se ionako kuha. Za salatu je teže nadomjestiti, ali u nuždi posluži dobar konzervisani čeri ili malo paradajz pirea razmućenog sa vodom. U sosu kojem fali ona kiselost paradajza pomogne kašika koncentrata pomiješana sa vodom, ili čak malo crvene paprike za boju. Za svježinu u salati neki ubace papriku babu ili krastavac da popune prazninu. Nije isto, ali radi. Sušeni paradajz daje koncentrisan, gotovo sladak ukus i njime se može pojačati jelo kad svjež nije dovoljno aromatičan.
Zdravstvene koristi
Paradajz je lagana namirnica, ima jako malo kalorija a puno vode, pa lijepo ide kad pazite šta jedete. Bogat je vitaminom C, vitaminom K i kalijem. Ono po čemu je najpoznatiji je likopen, crveni pigment koji mu daje boju i koji se ubraja u antioksidanse. Zanimljivo je da se likopen bolje iskoristi kad je paradajz kuhan i kad uz njega ide malo masnoće, recimo maslinovo ulje. Zato je sos od paradajza u tom smislu i bolji od sirovog. Sadrži i folat i nešto vlakana, što pomaže probavi. Ne treba ga gledati kao lijek ni obećavati čuda, ali kao redovan dio jelovnika uklapa se u uravnoteženu ishranu. Ljudi koji prate unos soli trebaju paziti na kupovne sosove i sok, jer u njih često ide dosta soli.
Savjeti za kupovinu
Dobar paradajz prepoznate prije nego ga zagrizete. Uzmite ga u ruku: treba biti težak za svoju veličinu, čvrst ali da malo popušta pod prstom, ne tvrd kao kamen i ne kašast. Pomirišite peteljku, onaj zemljani, vrtni miris znak je da je zreo i da će imati ukusa. Boja neka bude ravnomjerno crvena, bez velikih zelenih ili žutih pjega oko peteljke (osim kod sorti koje su takve). Izbjegavajte one sa naboranom, ispucalom kožom i mekim tamnim mrljama. Ljeti na pijaci tražite domaći, ružniji, neravnomjerni paradajz, on je gotovo uvijek slađi od savršeno okruglog iz prodavnice. Za salatu uzmite čvršće komade, za sos i kuhanje mogu i oni prezreliji, jeftiniji.
Često postavljana pitanja
Dodirnite pitanje za odgovor
Je li paradajz voće ili povrće?
Botanički je voće jer raste iz cvijeta i ima sjemenke. U kuhinji ga svi koristimo i tretiramo kao povrće, jer ide u slana jela, a ne u kolače. Tako da je odgovor, pomalo dosadno, oboje.
Zašto ne treba držati paradajz u frižideru?
Jer mu hladnoća kvari aromu i mijenja teksturu, postaje brašnjav i bezukusan. Zreo paradajz najbolje stoji na sobnoj temperaturi. U frižider ga stavite samo ako je već jako prezreo pa želite usporiti kvarenje.
Kako lako oljuštiti paradajz?
Zarežite plitki krstić na dnu, ubacite ga u kipuću vodu na oko jedan minut, pa prebacite u hladnu vodu. Kožica se nakon toga sama odvaja od mesa i lako je skinete prstima.
Je li kuhani paradajz zdraviji od sirovog?
U jednom smislu jeste. Kuhanjem se bolje oslobađa likopen, antioksidans iz paradajza, pogotovo uz malo ulja. Sirov paradajz opet ima više vitamina C koji se kuhanjem djelimično gubi. Najbolje je jesti i jedno i drugo.
Može li se paradajz zamrznuti?
Može. Cijele plodove operite, osušite i stavite u kesu u zamrzivač. Smrznuti nisu za salatu, ali su odlični za sosove i variva. Kožica nakon odmrzavanja sama spadne, pa ih i ne morate prethodno ljuštiti.