Trešnja

Trešnja je jedna od onih namirnica koje se vežu za tačno određeni dio godine. Pojavi se krajem maja, traje kroz juni, i onda je nema. Baš ta kratkoća je dio priče. Niko ne kupuje trešnje u januaru iz pijetete, a kad se pojave prve na pijaci, znaš da je ljeto stiglo.

Po ukusu je slađa od višnje i mekša u zubu. Ima nekoliko sorti koje ćeš sresti kod nas. Hrustave, tvrde trešnje koje pucketaju (te se zovu bigarice ili hrskavice) i mekše, sočnije koje brzo puste sok. Boja ide od skoro žute pa do gotovo crne, a tamnija obično znači i slađa. Ali ne uvijek. Znao sam kupiti tamne koje su bile kisele kao da su brane prerano.

U našim krajevima trešnja raste skoro svuda gdje ima malo zemlje i sunca. Mnoga dvorišta u Bosni imaju bar jedno stablo, često staro i veliko, koje rodi više nego što jedna porodica može pojesti. Pa se onda dijeli komšijama, pravi se sok, neko nakiseli rakiju. Djeca se penju i jedu direktno sa grane, što je vjerovatno i najbolji način. Topla trešnja sa drveta, na suncu, nema te u prodavnici.

Nije skupa kad je sezona, ali je treba pojesti brzo. Ne čeka.

Kako koristiti trešnja

Najbolja je sirova, oprana, sa peteljkom ili bez. Ali kuhinjski se snalazi šire nego što ljudi misle. Od trešanja se pravi odličan kolač, klasika je njemački švarcvald sa tamnim trešnjama i čokoladom, ali i obična pita ili klafuti gdje trešnje plivaju u tijestu. Vadi koštice prije pečenja, osim ako ne želiš da gosti pažljivo žvaću. Dobre su i u kompotu, same ili sa drugim voćem, i u džemu, mada trešnja ima manje pektina pa džem teže ufati pa dodaj malo limuna ili pektina. Probaj ih i uz slano: trešnja ide uz pečenu patku, uz tvrdi sir, čak i u salatu sa rukolom. Sok od trešanja je gust i taman. A koštice se mogu osušiti i staviti u platnenu vrećicu za grijanje, to je stari trik.

Nutritivne vrijednosti (na 100g)

Sezonska dostupnost

Na Balkanu je trešnja kratkog daha. Prve, ranije sorte stignu već krajem maja u toplijim krajevima, recimo u Hercegovini i primorju, dok u kontinentalnom dijelu Bosne i sjevernoj Srbiji vrhunac padne u junu. Do početka jula, najkasnije sredine, gotovo je. Postoje kasne sorte koje malo produže priču, ali generalno trešnja je voće od par sedmica. Zato je toliko cijenjena kad se pojavi. Cijena prati to: prve na pijaci su skupe, pa kako sezona ide tako padaju, i onda naglo nestanu. Ako vidiš svježe domaće trešnje, ne odlaži kupovinu za drugi put.

Čuvanje i skladištenje

Trešnja je osjetljiva i ne voli da stoji. Na sobnoj temperaturi izdrži dan, možda dva, pa počne da omekša i da curi. Najbolje je drži u frižideru, u donjoj fioci za voće, neoprane. Pranje prije čuvanja je greška jer vlaga ubrzava kvarenje. Operi ih tek kad ćeš jesti. U frižideru ovako mogu izdržati tri do pet dana, ponekad i nedjelju ako su bile zdrave. Drži ih sa peteljkom dokle god možeš, jer trešnja bez peteljke brže propada na mjestu gdje je peteljka bila. Ako imaš previše, najpametnije je zamrznuti ih. Operi, osuši, izvadi koštice, rasporedi na pleh da se zalede pojedinačno pa ih onda prebaci u vrećicu. Tako se ne slijepe i možeš vaditi koliko treba. Zamrznute traju mjesecima i super su za kolače i sokove.

Čime zamijeniti trešnja

Najbliža zamjena je višnja, ali pazi, višnja je kiselija pa ako pravis nešto slatko dodaj malo više šećera. Za kolače i pite višnja radi gotovo isti posao i mnogi je čak više vole jer kiselost lijepo presiječe slatko tijesto. Možeš koristiti i šljivu kad nije sezona trešanja, posebno u pečenim stvarima, mada je ukus drugačiji. Tamno bobičasto voće, kupine ili borovnice, daje sličnu boju i sočnost ali ne i taj specifičan ukus trešnje. Za sok ili sirup poslužiće i zamrznute trešnje iz prošle sezone, koje su često bolje od svježih van sezone. Ako ti treba samo boja i slatkoća, a ne baš trešnja, onda je izbor širok. Ako ti treba baš trešnja, sačekaj sezonu.

Zdravstvene koristi

Trešnja je voće sa dosta dobrih stvari, a malo kalorija. Ima vitamina C, kalija i vlakana, a ono po čemu se izdvaja su antocijani, pigmenti koji joj daju tamno crvenu boju i djeluju kao antioksidansi. Što je trešnja tamnija, to ih obično ima više. Istraživanja povezuju te spojeve sa smanjenjem upalnih procesa u tijelu, a neki ljudi piju sok od trešanja jer kažu da im pomaže poslije treninga, da mišići manje bole. Spominje se i veza sa boljim snom, jer trešnja sadrži malo prirodnog melatonina, mada to više vrijedi za kiselu višnju nego za slatku trešnju. Ima i nešto vlakana koja pomažu probavi. Sve ovo treba uzeti informativno, trešnja nije lijek nego dobro voće koje je pametno jesti dok ima. I zbog ukusa, i zato što tijelu ne škodi.

Savjeti za kupovinu

Kad biraš trešnje, prvo gledaj peteljku. Treba da je zelena i svježa, ne smeđa i osušena. Smeđa peteljka znači da trešnje stoje već neko vrijeme. Plod treba da je čvrst i sjajan, da koža bude zategnuta, bez bora i mekih mrlja. Pritisni lagano, dobra trešnja je tvrda a ne kašasta. Izbjegavaj one koje cure ili imaju tamne udubljene tačke, to je početak kvarenja i brzo se prenese na ostale u vrećici. Boja zavisi od sorte pa nije pravilo da tamnija znači bolja, ali za većinu sorti tamnija jeste slađa. Ako možeš, probaj jednu prije kupovine, na pijaci to niko ne zamjera. Domaće sa pijace su skoro uvijek bolje od onih u prodavnici jer su zrele brane, a ne brane tvrde da izdrže transport. Kupuj koliko ćeš pojesti za par dana.

Često postavljana pitanja

Dodirnite pitanje za odgovor