Avokado

Prvi put kad presiječeš avokado i vidiš onu zelenkasto žutu kremu unutra, lako je pomisliti da je to neko egzotično čudo koje s našom kuhinjom nema veze. A nije baš tako. Avokado se kod nas odomaćio brže nego što bi neko očekivao, i danas ga ima na pijaci, u svakom većem marketu, ponekad i kod malih trgovaca koji prodaju voće sa kombija.

Ono što ljude prvo zbuni jeste to da je avokado zapravo voće, a ponaša se kao da je povrće. Niko ga ne jede kao jabuku, sam za sebe, mada može i tako. Najčešće završi u guacamoleu, na tostu, u salati, ili izgnječen sa malo soli i limuna. Ima taj blagi, orašasti okus koji ne nadjačava ostalo nego se uklapa. I tu je njegova snaga.

Dolazi uglavnom iz Meksika, Perua, Španije, ponekad iz Izraela ili Kenije, zavisi od sezone i od toga ko uvozi. Sorta koju najčešće sretneš je Hass, ona tamna, hrapava, koja kad sazri pocrni. Ima i onih svjetlijih, glatkih, krupnijih, ali Hass je nekako postao standard.

Ako ga još nisi probao ili ti je prošli put bio tvrd kao kamen pa si odustao, daj mu još jednu priliku. Tajna je u zrelosti, i o tome ćemo kasnije. Jer pravilno zreo avokado je nešto sasvim drugo od onog koji se nije strpio.

Kako koristiti avokado

Najjednostavnije je presjeći ga uzduž, okrenuti dvije polovine i izvaditi košticu. Meso se lako vadi kašikom. Odatle ide kako hoćeš. Izgnječiš ga viljuškom, dodaš so, limun ili limetu, malo bijelog luka ako voliš, i imaš guacamole za pet minuta. Na tost ide odlično, naročito uz jaje i malo ljutih pahuljica. U salatu ga režeš na kockice ili ploške, ali tek pred serviranje jer brzo potamni. Probaj ga i u smutiju, daje kremoznost bez da osjetiš okus. Neki ga peku u rerni sa jajetom u sredini, neki ga stavljaju u pastu umjesto vrhnja. Bitno je samo zapamtiti da ne voli dugu toplotu, gorka postaje ako se predugo kuha. Zato ga uglavnom dodaješ na kraju ili sirovog.

Nutritivne vrijednosti (na 100g)

Sezonska dostupnost

Avokado kod nas nema klasičnu domaću sezonu jer ne uspijeva u našoj klimi, sve što kupimo je uvoz. Ali to ne znači da je svejedno kad ga kupuješ. Najbolji i najpovoljniji je obično od kasne jeseni do proljeća, otprilike od oktobra do aprila, kad stiže roba iz Meksika i Perua. Tad su police pune i cijena padne. Ljeti ga ima manje i češće je skuplji ili prezreo od dugog transporta. Sorta Hass je dostupna gotovo cijele godine, samo se mijenja zemlja porijekla. Na pijacama u Sarajevu, Zagrebu ili Beogradu naći ćeš ga praktično uvijek, ali kvalitet zna varirati od pošiljke do pošiljke.

Čuvanje i skladištenje

Tvrd, nezreo avokado drži na sobnoj temperaturi, nikako u frižideru jer tamo prestane sazrijevati. Ako želiš ubrzati zrenje, stavi ga u papirnu kesu zajedno sa jabukom ili bananom, to ispušta gas koji ga omekša za dan ili dva. Kad omekša taman da popušta na blagi pritisak prsta, prebaci ga u frižider i tu izdrži još tri do četiri dana. Načeti avokado je najveći problem jer brzo potamni. Polovinu sa košticom premaži limunovim sokom, čvrsto zamotaj u foliju da nema zraka i drži u frižideru, koštica usporava tamnjenje. Izgnječenu kašu možeš i zamrznuti, najbolje sa malo limuna, drži se par mjeseci i kasnije ide super u smuti ili guacamole. Cijeli avokado nemoj zamrzavati, raspadne se i postane vodnjikav nakon odmrzavanja.

Čime zamijeniti avokado

Ako recept traži avokado, a nemaš ga, zavisi šta tačno radiš. Za kremoznost u smutiju ili namazima dobro dođe banana ili kuhani pa pasirani slanutak, daju gustinu mada drugačiji okus. Za onu maslacastu teksturu na tostu probaj humus, mladi sir ili dobar maslac, neće biti isto ali funkcioniše. U salatama gdje hoćeš mekani zalogaj možeš ubaciti kuhano jaje ili mocarelu. Za guacamole nažalost nema prave zamjene, to je avokado i tačka, ali u nuždi neki miješaju zeleni grašak sa začinima i dobiju nešto slično po boji i gustini. Ako ti treba samo zdrava mast, maslinovo ulje ili tahini odrade dio posla, samo nemaju tu punoću zalogaja.

Zdravstvene koristi

Avokado se često spominje kao zdrava namirnica i s razlogom, mada treba biti realan oko toga. Najveći dio njegovih kalorija dolazi od masti, ali to su uglavnom jednostruko nezasićene masti, iste vrste kakve ima maslinovo ulje, koje se smatraju povoljnim za srce. Bogat je kalijem, čak ima više kalija nego banana na istu težinu, a kalij pomaže u regulaciji krvnog pritiska. Ima dosta vlakana, oko sedam grama na sto grama, što pomaže probavi i daje osjećaj sitosti pa lakše izdržiš do sljedećeg obroka. Sadrži vitamin K, vitamin E, folate i nešto vitamina C. Zbog masti koje sadrži, pomaže tijelu da bolje iskoristi vitamine topive u mastima iz drugog povrća, pa ima smisla dodati ga u salatu. Nije čarobni lijek i ne treba ga jesti na kile, jedan dnevno ili svaki drugi dan je sasvim dovoljno za prosječnu osobu.

Savjeti za kupovinu

Kupovina avokada je pola sreće pola vještine. Prvo pogledaj boju ako je Hass, tamniji i skoro crn znači zreliji, a zelen znači da mu treba još par dana. Uzmi ga u ruku i blago pritisni dlanom, ne prstom da ne ostave modrice. Treba malo popustiti, ali ne smije biti mekan kao da je truo. Ako je tvrd kao krompir, kupi ga ako ti treba za par dana kasnije. Pogledaj i peteljku, ako je nema ili je crna ispod, vjerovatno je prezreo iznutra. Trgovci često slažu zrele naprijed pa prekopaj malo. Izbjegavaj one sa udubljenjima, pukotinama ili mrljama koje propuštaju tečnost. Najpametnije je kupiti nekoliko u raznim fazama zrelosti, jedan za danas, jedan za sutra, da ti svi ne sazru istovremeno pa moraš sve odjednom pojesti.

Često postavljana pitanja

Dodirnite pitanje za odgovor