Batat

Prvi put kad sam vidjela batat na pijaci u Sarajevu, prodavač ga je zvao "slatki krompir" i nisam imala pojma šta da radim s njim. Izgleda kao krompir koji je neko malo izdužio i ofarbao u narandžasto. Ali nije krompir. Uopšte nije u srodstvu, ako ćemo iskreno, on dolazi iz potpuno druge biljne porodice, iz roda slaka, dok je obični krompir iz porodice pomoćnica. To se i osjeti čim ga zagrizeš.

Okus je slatkast. Ne kao šećer, nego nešto između bundeve i mrkve, sa nekom toplinom koja dolazi do izražaja tek kad ga ispečeš. I tu je caka. Batat skuhan u vodi je nekako blijed, vodenast, ništa posebno. Ali batat narezan na kriške, premazan uljem i pečen u rerni dok mu se rubovi ne zagore, to je već druga priča. Karamelizira se, postaje gust, gotovo kremast iznutra.

Kod nas se tek zadnjih desetak godina ozbiljno pojavio u prodaji. Ranije ga je bilo teško naći osim u većim marketima, a i bio je skup. Sad ga ima skoro svuda, mada još uvijek košta više od domaćeg krompira. Ljudi ga kupuju jer su čuli da je zdraviji, da ima manje skroba, da je dobar za one koji paze na šećer. Nešto od toga stoji, nešto je preuveličano.

Ako ga još niste probali, vrijedi. Samo nemojte očekivati zamjenu za krompir jedan na jedan. Drugačiji je, i to je u redu.

Kako koristiti batat

Najbolji je pečen. Ogulite ga, narežite na kockice ili štapiće, premažite uljem, posolite i ubacite u rernu na oko 200 stepeni dok ne omekša i porumeni, obično dvadesetak do trideset minuta. Slatkoća se lijepo slaže sa ljutim, pa probajte dodati malo paprike ili čilija. Možete ga i pasirati, kao pire, sa malo putera i muškatnog oraščića. Ide u supe i variva, daje im gustinu. Neki ga prže kao pomfrit, ali tu treba pažnje jer brže izgori od krompira zbog šećera. Sirov se rijetko jede, mada se može naribati u salatu. Kora je jestiva ako je dobro operete, pa je ne morate uvijek bacati. U slatkim receptima, batat ide u kolače i mafine umjesto dijela brašna, daje vlažnost.

Nutritivne vrijednosti (na 100g)

Sezonska dostupnost

Batat se kod nas bere kasno, u jesen, otprilike od septembra do novembra, kad gomolji dostignu punu veličinu. To je njegova prava sezona i tad je najsvježiji i najjeftiniji. U Hrvatskoj se ponešto uzgaja u priobalju, gdje su zime blaže, jer batat ne podnosi mraz. U Bosni i Srbiji je uzgoj rijedak, pa ono što kupujemo uglavnom dolazi iz uvoza, najčešće iz Egipta, Španije ili Izraela. Zbog toga ga ima u prodaji praktično cijele godine, ne samo u jesen. Zimski batat iz uvoza zna biti malo bljeđi okusom od domaćeg jesenskog, ali razlika nije velika. Ako naletite na domaći s neke pijace u jesen, uzmite, taj je obično slađi.

Čuvanje i skladištenje

Batat ne ide u frižider, to je prva greška koju ljudi prave. Na hladnoći mu se mijenja struktura, postaje tvrd u sredini i dobije neki neugodan okus kad ga ispečete. Najbolje ga je držati na suhom, tamnom i prozračnom mjestu, kao što je ostava ili podrum, gdje je temperatura oko petnaest stepeni. Tako izdrži i po nekoliko sedmica, ponekad i mjesec dana. Ne perite ga prije skladištenja, vlaga ubrzava truljenje. Ostavite zemlju na njemu ako je ima. Držite ga odvojeno od krompira i luka jer plinovi koje oni ispuštaju ubrzavaju klijanje. Kad jednom zarežete batat, ostatak umotajte i stavite u frižider, taj iskoristite za dan ili dva. Ako primijetite meka mjesta ili plijesan, bacite, ne vrijedi rizikovati.

Čime zamijeniti batat

Ako nemate batat, najbliža zamjena po okusu i ponašanju u rerni je bundeva, posebno onaj slatkasti tip poput hokaido bundeve. Ona se slično karamelizira i ima onu narandžastu boju. Mrkva također može poslužiti u pireu ili supi, daje sličnu slatkoću, mada je vlaknastija. Za teksturu, kad vam treba nešto što drži oblik i puni jelo, običan krompir radi posao, samo izgubite slatkoću pa možda dodajte prstohvat šećera ili malo meda. U kolačima, gdje batat daje vlažnost, dobro ga zamjenjuje pasirana bundeva ili čak pire od jabuke. Nijedna zamjena nije savršena, svaka mijenja nešto, ali za većinu jela proći će bez problema.

Zdravstvene koristi

Batat je poznat po visokom sadržaju beta-karotena, tvari koju tijelo pretvara u vitamin A, a koja mu i daje onu narandžastu boju. Vitamin A je važan za vid i kožu. Sadrži i dosta vlakana, više nego obični krompir, što pomaže probavi i daje osjećaj sitosti pa se duže ne ogladni. Zanimljivo je da, iako je sladak, batat ima nešto niži glikemijski indeks od bijelog krompira, pogotovo kad se skuha umjesto ispeče, što znači da šećer u krv ulazi sporije. To ne znači da ga oni sa šećernom bolešću mogu jesti bez mjere, ali je razumna opcija u kontroliranim količinama. Tu su i vitamin C, kalij i nešto antioksidansa, naročito u ljubičastim sortama. Sve u svemu, hranjiva namirnica koja zasiti bez previše kalorija. Nije čudo lijek, ali je dobar dodatak svakodnevnoj ishrani.

Savjeti za kupovinu

Kad birate batat, uzmite onaj koji je čvrst i težak za svoju veličinu, bez mekanih mjesta. Kora treba biti glatka i ujednačene boje, bez velikih ureza, modrica ili crnih tačaka. Manji do srednji gomolji su obično slađi i lakše se ispeku ravnomjerno, dok jako veliki znaju biti vlaknasti u sredini. Izbjegavajte one koji su počeli klijati ili imaju naborane krajeve, to je znak da dugo stoje. Pomirišite ga ako možete, treba mirisati neutralno, zemljano, nikako kiselo ili buđavo. Boja kore varira od bež do crvenkaste i ljubičaste, što ovisi o sorti, pa nemojte misliti da je nešto loše samo zato što nije narandžasto izvana. Bitno je iznutra. I kupite koliko ćete potrošiti, jer se najbolje jede dok je svjež.

Često postavljana pitanja

Dodirnite pitanje za odgovor