Brokula

Brokula je dugo kod nas bila to neko strano povrće koje se viđalo samo u smrznutim vrećicama. Sjećam se da je baka zvala "onaj zeleni karfiol" i nije baš znala šta bi s njom. Danas je drugačije. Naraste u skoro svakoj pijaci, od proljeća pa do kasne jeseni, i postala je sasvim normalan dio tanjira u mnogim kućama.

Spada u istu porodicu kao kupus, karfiol i kelj, takozvane kupusnjače. Ono što jedemo zapravo je nerazvijena cvjetna glava, te sitne zelene ružice koje se skupljaju u gust buket. I peteljka se jede, mnogi je bacaju bez veze, a kad se oguli ona tvrđa vanjska kožica, unutra je sočna i slatkasta.

Najbolja stvar kod brokule je što je teško pokvariti. Skuhaš je na pari pet, šest minuta i gotovo. Ubaciš u tjesteninu, dodaš bijeli luk i malo masline, i imaš ručak. Ili je samo kratko obariš pa prebaciš na tavu da malo zacrni po rubovima, to joj da neki orašasti okus koji je puno bolji od one razmekšane, prekuhane brokule koju mnogi pamte iz djetinjstva i baš zato je ne vole.

A i zdrava je, to se ne može poreći. Puna vlakana, vitamina C, ima dosta i tog vitamina K. Nije čudo što je preporučuju nutricionisti. Ali iskreno, glavni razlog zašto je vrijedi imati u kuhinji je jednostavan: brza je i ide uz skoro sve.

Kako koristiti brokula

Brokulu prvo razdvojite na ružice, otprilike na zalogaje. Peteljku ne bacajte, ogulite tvrđi vanjski sloj i narežite je na kolutiće, kuha se malo duže od ružica pa je ubacite ranije. Najčešće se kuha na pari, pet do sedam minuta, dok ne omekša ali ostane živo zelena i još malo hrskava. Prekuhana posivi i postane kašasta, to izbjegavajte. Možete je i blanširati pa zamrznuti za kasnije. Odlična je pečena u rerni sa maslinovim uljem, solju i malo bijelog luka, dok rubovi ne zacrne. Ide u juhe, u tjesteninu, uz piletinu, u omlet ili samo kao prilog. Sirova ide u salate, ali tad je narežite sitnije jer je inače tvrda za žvakanje.

Nutritivne vrijednosti (na 100g)

Sezonska dostupnost

Na Balkanu brokula najbolje uspijeva u hladnijim mjesecima, ne voli vrućinu. Domaća stiže u dva vala: kasno proljeće, negdje od maja, pa onda jesenji rod od septembra do kraja novembra. Jesenja je obično najslađa jer joj prija svježina i prvi hladniji dani. Ljeti je teže naći domaću, na pijaci je tada uglavnom uvozna ili iz plastenika, a i skuplja je. Zimi se oslonite na smrznutu, koja je sasvim u redu za kuhana jela. Ako možete birati, kupujte je u sezoni jer je tad i jeftinija i ukusnija.

Čuvanje i skladištenje

Svježu brokulu držite u frižideru, u donjoj ladici za povrće. Najbolje izdrži ako je ne perete prije čuvanja, vlaga je brzo pokvari. Stavite je u perforiranu vrećicu ili je labavo umotajte u papirni ubrus pa u plastičnu kesu, tako traje tri do pet dana. Ako vidite da ružice počinju žutjeti, to je znak da gubi svježinu, iskoristite je odmah. Za duže čuvanje brokula se odlično smrzava, ali je prije toga treba blanširati: ubacite ružice u kipuću vodu na dvije do tri minute, pa ih brzo prebacite u ledenu vodu da se zaustavi kuhanje. Ocijedite, posušite i spremite u vrećice za zamrzavanje. Ovako smrznuta drži kvalitet i do osam mjeseci.

Čime zamijeniti brokula

Ako nemate brokulu, najbliža zamjena je karfiol, ista porodica, slično se ponaša u kuhinji, samo je blažeg okusa i bijel. Cvjetača romanesko je još bliža, ima onaj orašasti ton kao brokula. Za jela na tavi i u woku dobro dođe kelj ili prokulice, mada prokulice traže malo duže kuhanje. U juhama i variva može i mladi kupus. Ako vam treba samo zelena boja i hrskavost u salati, poslužiće i zeleni grašak ili šparoge. Nijedna zamjena nije ista jedan na jedan, ali za većinu recepata karfiol je najsigurniji izbor i niko neće previše primijetiti razliku.

Zdravstvene koristi

Brokula je jedno od onih povrća koje nutricionisti stalno hvale, i to s razlogom. Bogata je vitaminom C, u jednoj porciji ima ga koliko i u nekim citrusima, što pomaže imunitetu. Ima dosta vitamina K, važnog za zgrušavanje krvi i zdravlje kostiju, te folne kiseline, koja je posebno korisna u trudnoći. Tu su i vlakna, koja pomažu probavi i daju osjećaj sitosti, pa je dobra ako pazite na liniju. Sadrži i jedinjenja iz grupe glukozinolata, prirodne spojeve karakteristične za kupusnjače, koji se već godinama istražuju zbog mogućeg pozitivnog djelovanja na organizam. Uz sve to ima jako malo kalorija i skoro nimalo masti. Da bi sačuvali što više hranjivih sastojaka, kuhajte je kratko, na pari, jer dugo kuhanje u vodi odnese dosta vitamina. Nije čudo što se često nađe na listi takozvanih superhrana.

Savjeti za kupovinu

Kad birate brokulu, prvo gledajte boju. Treba biti tamno zelena, ponekad sa blagim ljubičastim tonom, to je sasvim u redu i čak znak dobre brokule. Žute ili otvarene ružice znače da je prestara, takvu zaobiđite. Glava treba biti čvrsta i gusta, ružice zbijene jedna uz drugu. Ako su rastresite ili počinju cvjetati, prošla je svoj najbolji trenutak. Peteljka treba biti čvrsta, ne smežurana ni šuplja. Prstom lagano protresite, ne smije puštati cvjetiće. Pomirišite je ako možete, svježa brokula miriše blago i zeleno, a onaj jak sumporni vonj znači da nije više svježa. Birajte srednje velike glave, prevelike znaju biti drvenaste u peteljci. I obavezno provjerite ima li tragova buđi između ružica.

Često postavljana pitanja

Dodirnite pitanje za odgovor