Ima jedan miris po kojem znaš da je dinja zrela i prije nego što je razrežeš. Onaj težak, gust miris koji se osjeti čim je staviš na kuhinjski stol. Ako ga nema, vjerojatno si kupio nešto što je ubrano prerano, a takvih je na tržnici, nažalost, puno.
Kod nas se dinja često pomiješa s lubenicom u glavi, jer obje stižu istog ljeta i obje su velike. Ali to su dvije sasvim različite stvari. Lubenica je crvena, vodenasta i hladna kao led. Dinja je gušća, mesnatija, žuto-narančasta iznutra i mnogo slađa po zalogaju. Sorti ima podosta. Najpoznatija je ona naborane, mrežaste kore koju mnogi zovu kantalupa, pa glatka medena dinja blijedozelene sredine, pa razne domaće koje teta na tržnici jednostavno zove "naša žuta".
Najviše je jedemo onako, narezanu na kriške, dobro ohlađenu. Ali nije samo to. Ide odlično uz pršut, u voćnu salatu, u smoothie, čak i u neke ljetne salate sa sirom i mentom. I tu negdje, na pola ljeta, kad je vrućina nesnosna, kriška hladne dinje radi posao koji nijedan sok iz hladnjaka ne može.
U ovom tekstu prolazim kroz sve, od toga kako prepoznati zrelu na tržnici, preko čuvanja i čime je zamijeniti, do toga što točno nosi u sebi kad je pojedeš.
01
Kako koristiti dinja
Najjednostavnije: prepolovi je, izvadi sjemenke žlicom i nareži na kriške ili kockice. Hladna je najbolja, pa je drži u hladnjaku bar sat-dva prije serviranja. Klasik je dinja uz pršut, slano i slatko se tu lijepo poklope, a ide i uz mladi sir ili feta. U voćnu salatu baci kockice dinje s breskvom i grožđem, pa malo limete odozgo. Za smoothie ide sirova s jogurtom i malo mente. Neki je serviraju i s malo soli ili ljutom paprikom, što zvuči čudno dok ne probaš. Kuhana se rijetko koristi jer izgubi i miris i čvrstinu, pa je drži za sirove pripreme. Korica i sjemenke se obično bacaju, mada se oguljene sjemenke mogu i osušiti i pojesti.
02
Nutritivne vrijednosti
Prosječne vrijednosti na 100 g namirnice.
- Kalorije
- 34 kcal
- Proteini
- 0.8 g
- Ugljikohidrati
- 8.2 g
- Masti
- 0.2 g
- Vlakna
- 0.9 g
03
Sezonska dostupnost
Dinja je čisto ljetno voće. Na Balkanu sezona kreće negdje krajem lipnja, a pravi vrhunac je srpanj i kolovoz, kad je i najslađa i najjeftinija. Početkom rujna još je ima, ali kasnije slabi. Domaća roba stiže iz Makedonije, s juga Srbije, iz Hercegovine i Dalmacije, gdje sunce radi svoje. Zimi u marketima nađeš uvozne dinje iz Španjolske ili Maroka, ali to nije ni izbliza isto. Često su skupe, blijede i bez onog mirisa. Moj savjet je jednostavan: jedi je dok traje sezona i ne troši novac na siječanjsku dinju koja te samo razočara.
04
Čuvanje i skladištenje
Cijelu, nerazrezanu dinju ne moraš odmah u hladnjak. Ako još nije sasvim zrela, ostavi je dan-dva na sobnoj temperaturi da omekša i pojača miris. Kad je zrela, prebaci je u hladnjak, tu izdrži oko tjedan dana. Razrezanu obavezno pokrij folijom ili stavi u zatvorenu posudu, inače će ostatak hladnjaka mirisati na dinju, a i ona pokupi mirise od ostale hrane. Tako narezana traje dva do tri dana, najviše. Ako vidiš da je sredina postala vodenasta i mlitava, prošlo je. Možeš je i zamrznuti, narezanu na kockice, pa kasnije ubaciti u smoothie. Neće biti dobra za jelo onako odmrznuta jer omekša, ali za napitke je sasvim u redu.
Čime zamijeniti dinja
Ako recept traži dinju a nemaš je, najbliža zamjena je druga vrsta dinje, recimo umjesto kantalupa uzmi medenu i obrnuto. Razlika je mala. Za voćne salate i tanjure s pršutom dobro radi i zrela breskva ili nektarina, slične su razine slatkoće i sočnosti. Mango isto može, pogotovo u smoothiejima, mada je gušći i intenzivniji. Lubenica nije idealna zamjena jer je vodenastija i manje slatka, ali u nuždi prođe za osvježenje. Za onaj specifičan miris dinje, iskreno, prave zamjene nema. Ako ti treba baš taj okus, pričekaj sezonu.
Zdravstvene koristi
Dinja je prije svega voda, oko devedeset posto, pa je odlična za osvježenje i unos tekućine po vrućini. Ima malo kalorija, tridesetak na sto grama, što je čini laganim zalogajem kad ne želiš nešto teško. Narančasta sredina, posebno kod kantalupa, znači beta-karoten, koji tijelo pretvara u vitamin A. Tu je i pristojna količina vitamina C i nešto kalija. Vlakana nema mnogo, ali ih ima. Sve to ide u prilog tome da je dinja zdrava ljetna grickalica. Ima i prirodnog šećera, pa ako paziš na unos šećera, drži se umjerene porcije i ne pretjeruj s velikim tanjurima navečer. Kao i sa svakim voćem, najbolje djeluje kad je dio normalne, raznovrsne prehrane, a ne čudo samo za sebe.
05
Savjeti za kupovinu
Prvo pravilo: pomiriši je. Zrela dinja miriše slatko i jako, naročito oko dna gdje je bio cvijet. Ako nema mirisa, ostavi je. Drugo, uzmi je u ruke i procijeni težinu. Treba biti teža nego što izgleda, to znači da je puna i sočna. Korica neka bude čvrsta, bez mekih udubljenja, napuklina i tamnih mrlja. Kod kantalupe gledaj na mrežu, treba biti izražena i ujednačena. Kraj gdje je bila peteljka neka malo popušta na pritisak, to je dobar znak zrelosti. Ako kupuješ na tržnici, slobodno pitaj prodavača odakle je i probaj koju ako nude. Domaća, sezonska dinja iz Hercegovine ili s juga skoro uvijek nadmaši uvoznu iz marketa.
06