Fetu nije teško prepoznati. Bijela je, mrvi se pod prstima, i kad je probate prvo osjetite sol, pa onda onu kiselkastu oštrinu koja malo zagrebe po jeziku. Pravu fetu rade u Grčkoj, od ovčjeg mlijeka ili mješavine ovčjeg i kozjeg, i ona po pravilima Europske unije nosi zaštićeno ime. Sve ostalo, ono što kod nas u trgovini često piše "sir tip feta" ili "bijeli sir u salamuri", to je nešto slično ali nije baš to. Razlika se osjeti.
Kod nas na Balkanu feta je odavno udomaćena, iako mi imamo svoje bijele sireve koji liče na nju. Travnički, sjenički, onaj domaći iz mješine. Ipak, kad netko kaže feta, obično misli na onu grčku koju kupi za grčku salatu ljeti, kad su rajčica i krastavac najslađi. I tu feta ima smisla. Jer slano i kiselo idu uz slatko, zrelu rajčicu kao da su stvoreni jedno za drugo.
Ima jedna stvar oko fete koja zbunjuje ljude: zašto je tako slana. Pa zato što stoji u salamuri, u slanoj vodi, i tako se i čuva i zrije. Sol nije greška, sol je dio recepta. Ako vam je previše, možete je kratko isprati ili namočiti u običnu vodu pola sata prije nego je iskoristite. Ja to ponekad radim kad pravim pitu, da ne bude preslano. A ponekad ne, jer mi baš ta slanoća treba.
01
Kako koristiti feta sir
Feta voli biti zadnja stvar koju dodate. U grčku salatu ide cijela kocka odozgo, ne mrvljena, s malo maslinova ulja i origana, i to je klasika koju nema potrebe komplicirati. Mrvi se rukom preko pečenog povrća, preko lubenice (vjerujte, slano i slatki okus lubenice rade čuda), ili preko tjestenine na kraju. U pitu ide izmrvljena, sama ili pomiješana sa skutom da bude blaža. Možete je i ispeći: stavite cijeli komad u tavicu s rajčicom i maslinovim uljem, u pećnicu na 200 stupnjeva dvadesetak minuta, i dobijete topao, kremast namaz koji se maže na kruh. Feta se ne topi kao kačkavalj, ona prije omekša i porumeni. Dobra je i u kajganu, ubačena pred kraj. Nemojte je previše soliti dok kuhate, ona već nosi dosta soli sama.
02
Nutritivne vrijednosti
Prosječne vrijednosti na 100 g namirnice.
- Kalorije
- 264 kcal
- Proteini
- 14 g
- Ugljikohidrati
- 4 g
- Masti
- 21 g
03
Sezonska dostupnost
Feta se proizvodi cijele godine, jer zrije u salamuri i ne zavisi od sezone kao voće ili povrće. U trgovinama je ima uvijek, i u vakuum pakiranju i u kantici sa salamurom. Ali ono kad feta najviše dolazi do izražaja, to je ljeto. Tada su rajčica, krastavac, paprika i lubenica na vrhuncu, i tada grčka salata ima smisla. Zimi je feta više za pite i pečena jela. Na tržnicama u Bosni, Hrvatskoj i Srbiji domaći bijeli sirevi slični feti najjeftiniji su u proljeće i rano ljeto, kad ovce daju najviše mlijeka. Prava grčka feta uvozi se, pa joj cijena ne prati naše sezone.
04
Čuvanje i skladištenje
Feta najduže traje ako je držite u salamuri, u onoj slanoj tekućini u kojoj je i kupljena. Ako ste je kupili u kantici, ne bacajte tu vodu, drži sir vlažnim i sprječava da se osuši. Ako kupite komad bez salamure, napravite svoju: žličica soli na čašu vode, prelijte sir tako da je potopljen, i držite u zatvorenoj posudi u hladnjaku. Tako može stajati i dva do tri tjedna. Bez salamure feta se brzo suši po rubovima i postaje tvrda i jako slana. Otvoreno vakuum pakiranje potrošite za nekoliko dana. Feta se može i zamrznuti, ali se nakon odmrzavanja mrvi i gubi kremastost, pa zamrznutu koristite samo za kuhana jela, ne za salatu. Ako primijetite sluz, neugodan miris ili zelenkastu plijesan, bacite je.
Čime zamijeniti feta sir
Ako nemate fetu, najbliži zamjenski sir je domaći bijeli sir iz salamure, travnički ili sjenički, koji ima sličnu slanoću i mrvičastu teksturu. Za salatu možete uzeti i mladi kozji sir, on je kiselkast i sličan, samo malo kremastiji. Ricotta salata, ako je nađete, također odradi posao. U pitama se feta lijepo zamjenjuje mješavinom skute i malo slanog sira, da dobijete i kremastost i sol. Ako vam treba samo slanoća a ne baš taj okus, posolite obični svježi sir. Halloumi nije zamjena za fetu jer se ponaša sasvim drugačije, on se peče i ne mrvi. Mocarela je preblaga i prevlažna, nju nemojte.
Zdravstvene koristi
Feta je dobar izvor bjelančevina i kalcija, što je korisno za kosti i mišiće. Budući da se često pravi od ovčjeg mlijeka, sadrži nešto više masti od kravljih sireva, ali i te masti dolaze u manjim komadima jer fetu rijetko jedete u velikim količinama, obično je tek pospete preko jela. Sadrži i vitamine A i B12, te fosfor. Kao i drugi sirevi koji zriju, feta nosi i nešto korisnih bakterija. Jedna stvar koju treba znati: feta je slana, dosta slana, pa ako pazite na unos soli zbog tlaka, treba biti umjeren. Tu nema oko toga. Ljudi osjetljivi na laktozu fetu često podnose bolje od svježih sireva, jer tijekom zrenja dio laktoze nestane, ali to varira od osobe do osobe. Trudnice neka biraju fetu od pasteriziranog mlijeka, to piše na pakiranju.
05
Savjeti za kupovinu
Kad kupujete fetu, prvo pogledajte sastav. Prava grčka feta na pakiranju ima oznaku zaštićenog porijekla (PDO) i pravi se od ovčjeg, ili ovčjeg i kozjeg mlijeka. Ako piše da je od kravljeg mlijeka ili stoji "sir tip feta", to je jeftinija imitacija i okus je drugačiji, blaži i gumastiji. Feta u salamuri, u kantici, skoro uvijek je bolja od one suhe u vakuumu, jer je vlažnija i kremastija. Pipnite kroz pakiranje ako možete: dobra feta je čvrsta ali ne tvrda, treba se mrviti a ne pucati kao kreda. Boja je bijela do blago slonovače, nikako žuta. Provjerite rok i je li tekućina bistra, ne mutna i sluzava. Cijena prati kvalitetu, prava ovčja feta je skuplja, ali za salatu se isplati.
06