Feta sir

Feta nije teška za prepoznati. Bijela je, mrvi se pod prstima, i kad je probate prvo osjetite so, pa onda onu kiselkastu oštrinu koja malo zagrebe po jeziku. Pravu fetu rade u Grčkoj, od ovčijeg mlijeka ili mješavine ovčijeg i kozijeg, i ona po pravilima Evropske unije nosi zaštićeno ime. Sve ostalo, ono što kod nas u prodavnici često piše "sir tip feta" ili "bijeli sir u salamuri", to je nešto slično ali nije baš to. Razlika se osjeti.

Kod nas na Balkanu feta je odavno udomaćena, iako mi imamo svoje bijele sireve koji liče na nju. Travnički, sjenički, onaj domaći iz mješine. Ipak, kad neko kaže feta, obično misli na onu grčku koju kupi za grčku salatu ljeti, kad su paradajz i krastavac najslađi. I tu feta ima smisla. Jer slano i kiselo idu uz sladak, zreo paradajz kao da su stvoreni jedno za drugo.

Ima jedna stvar oko fete koja zbunjuje ljude: zašto je tako slana. Pa zato što stoji u salamuri, u slanoj vodi, i tako se i čuva i zri. So nije greška, so je dio recepta. Ako vam je previše, možete je kratko isprati ili namočiti u običnu vodu pola sata prije nego je iskoristite. Ja to ponekad radim kad pravim pitu, da ne bude preslano. A ponekad ne, jer mi baš ta slanoća treba.

Kako koristiti feta sir

Feta voli da bude zadnja stvar koju dodate. U grčku salatu ide cijela kocka odozgo, ne mrvljena, sa malo maslinovog ulja i origana, i to je klasika koju nema potrebe komplikovati. Mrvi se rukom preko pečenog povrća, preko lubenice (vjerujte, slano i sladak okus lubenice rade čuda), ili preko tjestenine na kraju. U pitu ide izmrvljena, sama ili pomiješana sa skutom da bude blaža. Možete je i ispeći: stavite cijeli komad u tavicu sa paradajzom i maslinovim uljem, u rernu na 200 stepeni dvadesetak minuta, i dobijete topao, kremast namaz koji se maže na hljeb. Feta se ne topi kao kačkavalj, ona prije omekša i porumeni. Dobra je i u kajganu, ubačena pred kraj. Nemojte je previše soliti dok kuhate, ona već nosi dosta soli sama.

Nutritivne vrijednosti (na 100g)

Sezonska dostupnost

Feta se proizvodi cijele godine, jer zri u salamuri i ne zavisi od sezone kao voće ili povrće. U prodavnicama je ima uvijek, i u vakum pakovanju i u kantici sa salamurom. Ali ono kad feta najviše dolazi do izražaja, to je ljeto. Tada su paradajz, krastavac, paprika i lubenica na vrhuncu, i tada grčka salata ima smisla. Zimi je feta više za pite i pečena jela. Na pijacama u Bosni, Hrvatskoj i Srbiji domaći bijeli sirevi slični feti najjeftiniji su u proljeće i rano ljeto, kad ovce daju najviše mlijeka. Prava grčka feta uvozi se, pa joj cijena ne prati naše sezone.

Čuvanje i skladištenje

Feta najduže traje ako je držite u salamuri, u onoj slanoj tečnosti u kojoj je i kupljena. Ako ste je kupili u kantici, ne bacajte tu vodu, drži sir vlažnim i sprečava da se osuši. Ako kupite komad bez salamure, napravite svoju: kašičica soli na čašu vode, prelijte sir tako da je potopljen, i držite u zatvorenoj posudi u frižideru. Tako može stajati i dvije do tri sedmice. Bez salamure feta se brzo suši po rubovima i postaje tvrda i jako slana. Otvoreno vakum pakovanje potrošite za nekoliko dana. Feta se može i zamrznuti, ali se nakon odmrzavanja mrvi i gubi kremastost, pa zamrznutu koristite samo za kuhana jela, ne za salatu. Ako primijetite sluz, neugodan miris ili zelenkastu plijesan, bacite je.

Čime zamijeniti feta sir

Ako nemate fetu, najbliži zamjenski sir je domaći bijeli sir iz salamure, travnički ili sjenički, koji ima sličnu slanoću i mrvičastu teksturu. Za salatu možete uzeti i mladi kozji sir, on je kiselkast i sličan, samo malo kremastiji. Ricotta salata, ako je nađete, takođe radi posao. U pitama feta se lijepo zamjenjuje mješavinom skute i malo slanog sira, da dobijete i kremastost i so. Ako vam treba samo slanoća a ne baš taj okus, posolite obični svježi sir. Halloumi nije zamjena za fetu jer se ponaša sasvim drugačije, on se peče i ne mrvi. Mocarela je preblaga i prevlažna, nju nemojte.

Zdravstvene koristi

Feta je dobar izvor bjelančevina i kalcija, što je korisno za kosti i mišiće. Budući da se često pravi od ovčijeg mlijeka, sadrži nešto više masti od kravljih sireva, ali i te masti dolaze u manjim komadima jer fetu rijetko jedete u velikim količinama, obično je tek pospete preko jela. Sadrži i vitamine A i B12, te fosfor. Kao i drugi sirevi koji zriju, feta nosi i nešto korisnih bakterija. Jedna stvar koju treba znati: feta je slana, dosta slana, pa ako pazite na unos soli zbog pritiska, treba biti umjeren. Tu nema oko toga. Ljudi osjetljivi na laktozu fetu često podnose bolje od svježih sireva, jer tokom zrenja dio laktoze nestane, ali to varira od osobe do osobe. Trudnice neka biraju fetu od pasterizovanog mlijeka, to piše na pakovanju.

Savjeti za kupovinu

Kad kupujete fetu, prvo pogledajte sastav. Prava grčka feta na pakovanju ima oznaku zaštićenog porijekla (PDO) i pravi se od ovčijeg, ili ovčijeg i kozijeg mlijeka. Ako piše da je od kravljeg mlijeka ili stoji "sir tip feta", to je jeftinija imitacija i okus je drugačiji, blaži i gumastiji. Feta u salamuri, u kantici, skoro uvijek je bolja od one suhe u vakumu, jer je vlažnija i kremastija. Pipnite kroz pakovanje ako možete: dobra feta je čvrsta ali ne tvrda, treba da se mrvi a ne da puca kao kreda. Boja je bijela do blago slonovače, nikako žuta. Provjerite rok i da li je tečnost bistra, ne mutna i sluzava. Cijena prati kvalitet, prava ovčija feta je skuplja, ali za salatu se isplati.

Često postavljana pitanja

Dodirnite pitanje za odgovor