Jagoda

Jagoda je jedna od onih stvari koje najavljuju da je zima konačno gotova. Čim se na pijaci pojave prve gajbice, znaš da stiže maj. Miris se osjeti prije nego što vidiš tezgu, i to je možda najbolji dio.

Kod nas raste skoro svuda. U baštama, na njivama, u saksiji na balkonu. Ima je divlje, sitne šumske jagode koja je deset puta jača po mirisu od one velike iz plastenika, ali nju treba tražiti po brdima i sakupljati strpljivo. Velika, bašterska jagoda je ono što većina ljudi kupuje, i tu je razlika ogromna od sorte do sorte. Neke su slatke i mekane, neke kisele i tvrde jer su brane prerano da bi izdržale transport.

Ima jedna stvar koju ljudi često pogriješe. Jagodu ne treba držati u frižideru danima i očekivati da bude dobra. Ona je voće koje se jede odmah. Što duže stoji, to više gubi, i okus i miris i onu teksturu zbog koje je uopšte vrijedi jesti. Najbolja jagoda je ona koju ubereš i pojedeš isto popodne.

U kuhinji je svestrana, ali ne komplikovana. Ide u kolače, u sokove, u marmeladu, ali iskreno, najljepša je sama. Možda malo šećera odozgo ako je kiselija, možda kašika pavlake. To je to.

Kako koristiti jagoda

Najjednostavnije je oprati je tek prije jela, isjeći peteljke i pojesti. Ako je kiselija, pospi je malo šećera i ostavi desetak minuta da pusti sok, dobiješ prirodni sirup. Reže se na pola ili na četvrtine za voćne salate, ide u smoothie sa bananom i jogurtom, i odlična je preko palačinki ili u zdjelici sa zobenim pahuljicama. Za kolače je nezamjenjiva: cheesecake, tortice, biskvit sa šlagom i jagodama. Kad praviš marmeladu ili pekmez, dodaj malo limunovog soka jer jagoda sama nema dovoljno kiseline da se dobro veže. Možeš je i zamrznuti za zimu, pa kasnije bacati smrznutu u sokove. Pazi samo da je ne kuhaš predugo, brzo se raspadne u kašu i izgubi svjež okus.

Nutritivne vrijednosti (na 100g)

Sezonska dostupnost

Na Balkanu je jagoda klasično proljetno voće. Glavna sezona za onu iz bašte i sa njive je maj i juni, a u toplijim krajevima, recimo u Hercegovini ili primorju, počinje već krajem aprila. Šumska jagoda dolazi nešto kasnije, u junu i julu, kad sazri po brdima i šumskim proplancima. Zahvaljujući plastenicima jagoda se danas može naći skoro cijele godine, ali ona zimska, uvozna, nema ni okus ni miris kao ona koju kupiš na pijaci u pravo vrijeme. Ako želiš najbolje, kupuj je u maju i junu, kad je domaća i kad je ima u izobilju, pa je tad i najjeftinija.

Čuvanje i skladištenje

Jagoda je osjetljiva i kvari se brzo, zato je ne kupuj na zalihu ako je ne planiraš odmah pojesti. Ne peri je dok ne dođe red da je jedeš, jer voda ubrzava propadanje i ona omekša. U frižideru, u plitkoj posudi prekrivenoj papirnim ubrusom, izdrži dva do tri dana, ali svaki dan gubi na kvalitetu. Izvadi je sat vremena prije jela da dođe na sobnu temperaturu, tako je okus puniji. Ako vidiš da je neka počela da se kvari, izvadi je odmah, jer plijesan se širi sa jedne na drugu vrlo brzo. Za duže čuvanje najbolje je zamrzavanje: operi, osuši, skini peteljke, rasporedi na pleh da se zamrznu pojedinačno, pa ih onda presipaj u kesu. Tako ostanu odvojene, a ne slijepljene u grudu.

Čime zamijeniti jagoda

Ako recept traži jagodu a nemaš je, najbliža zamjena je drugo bobičasto voće. Maline i borovnice rade sličan posao u kolačima i smoothiejima, samo imaju jači, izraženiji okus, pa ćeš možda smanjiti šećer. Za marmeladu može i mješavina, jagode sa malinama daju lijepu boju i aromu. U voćnim salatama dobro funkcionišu kupine ili čak nasjeckana breskva ako ti treba ona slatkoća. Smrznuta jagoda je sasvim u redu za sokove, pekmez i pečenje, ali nije za serviranje svježe jer omekša kad se odmrzne. Ako prav.iš nešto gdje je važan samo okus, recimo jogurt ili sladoled, sirup od jagode ili dobar pekmez odradiće posao van sezone.

Zdravstvene koristi

Jagoda je voće sa malo kalorija a puno vode, pa lijepo zasiti bez da optereti. Bogata je vitaminom C, čak ima dosta toga, šaka jagoda pokrije veliki dio dnevne potrebe. Sadrži i vlakna koja pomažu probavi, te razne biljne spojeve i antioksidanse koji crvenom voću daju onu boju. Ima manje šećera nego većina drugog voća, što je dobra vijest za one koji paze na unos. Ono što je zanimljivo jeste da jagoda ima nizak glikemijski indeks, znači ne diže naglo šećer u krvi kao recimo grožđe. Treba reći i to da neki ljudi na jagodu reaguju, javi se osip ili svrbež, jer spada u voće koje češće izaziva alergiju, posebno kod male djece. Ako primijetiš takvu reakciju, prestani je jesti. Inače, kao dio raznovrsne ishrane, jagoda je jedno od onih voća koje je teško pretjerati pohvaliti, a da to bude pretjerivanje.

Savjeti za kupovinu

Kad biraš jagode, prvo gledaj boju i miris. Treba da budu ravnomjerno crvene, bez bijelih ili zelenih vrhova, jer jagoda ne dozrijeva nakon branja, ono što ubereš zeleno takvo i ostaje. Pomiriši ih: prava, zrela jagoda miriše jako i slatko već na metar. Ako nema mirisa, vjerovatno je brana prerano i biće kisela. Peteljka i listići treba da budu svježi i zeleni, ne uveli. Pogledaj dno gajbice, prodavači ozdo znaju staviti gnječene ili pljesnive, pa provjeri prije nego platiš. Izbjegavaj one koje su mokre ili se cijede, to znači da su počele da se kvare. Najbolje kupuj domaću, na pijaci, u maju i junu kad je sezona, jer je tad najslađa, najjeftinija i nije prevozena tri dana u hladnjači. Sitnija jagoda je često slađa od one velike, plasteničke.

Često postavljana pitanja

Dodirnite pitanje za odgovor