Koraba

Koraba je ono povrće koje skoro svi prepoznaju na pijaci, ali rijetko ko zna šta bi s njom. Ta okrugla, blijedozelena ili ljubičasta glavica sa stršećim peteljkama izgleda pomalo kao nešto iz crtanog filma. Ime joj dolazi od njemačkog Kohlrabi, što doslovno znači kupus-repa, i to je prilično tačan opis. Nije korijen, iako mnogi misle da jeste. Ono što jedete je zadebljala stabljika koja raste iznad zemlje.

U nekim balkanskim baštama koraba se uzgaja generacijama, naročito u Vojvodini i sjevernoj Hrvatskoj gdje je njemački i mađarski uticaj na kuhinju ostavio trag. Moja baba ju je zvala prosto kelераба i strugala je nožem dok smo mi djeca čekali komadić. Sirova, posoljena, i to je bilo to. Hrskava kao jabuka, a blago ljutkasta ako je glavica prerasla.

I tu je kvaka. Koraba je najbolja dok je mlada i mala, otprilike veličine teniske loptice. Tada je nježna i sočna. Kad naraste prevelika, postane drvenasta i vlaknasta, gotovo nejestiva u sredini. Zato je na pijaci uvijek pipnite i odaberite manje glavice, ma koliko vam se velika činila kao bolja kupovina.

Nije skupa, drži se dugo, a možete je dodati u skoro sve. Salatu, juhu, varivo, čak i ispeći u rerni. Pa ipak završi zaboravljena u fioci frižidera. Šteta, jer je to jedno od onih povrća koje radi tiho i pouzdano, bez velike pompe.

Kako koristiti koraba

Prvo skinite debelu vanjsku koru, ona je žilava i nema je smisla jesti. Ispod je bijelo, sočno meso. Mladu korabu narežite na štapiće i jedite sirovu, samo posoljenu ili umočenu u neki umak od jogurta. Naribana ide odlično u salatu, sama ili pomiješana sa šargarepom i jabukom. Za kuhanje je narežite na kockice i ubacite u juhu ili varivo, gdje ostane blago hrskava i upije okuse oko sebe. Dobro se slaže sa krompirom, mrkvom i mesom za pirjanje. Možete je i ispeći: kockice prelijte uljem, posolite, dodajte malo kima ili bijelog luka i pecite dok ne porumene. Listovi, ako su mladi i svježi, jestivi su isto kao blitva ili kelj, pa ih nemojte bacati.

Nutritivne vrijednosti (na 100g)

Sezonska dostupnost

Koraba ima dvije glavne sezone na Balkanu. Prva stiže u kasno proljeće, negdje od maja, i to su one mlade, nježne glavice koje su daleko najbolje za sirovo jelo. Druga, jesenja berba dolazi od septembra do prvih mrazeva i te glavice su krupnije, čvršće i bolje se čuvaju preko zime. U toplijim krajevima, recimo u priobalju, može se naći skoro cijele godine. Na kontinentalnim pijacama, u Vojvodini, Slavoniji ili oko Sarajeva, najsigurnije ćete je naći baš u te dvije sezone. Zimi se uglavnom prodaje uskladištena jesenja roba, koja je još uvijek sasvim dobra ako je pravilno čuvana.

Čuvanje i skladištenje

Koraba je zahvalna za čuvanje, mnogo strpljivija od većine drugog povrća. Prvo odrežite listove i peteljke, jer oni izvlače vlagu iz glavice i čine je mlitavom. Listove iskoristite za dan-dva, oni brzo venu. Samu glavicu stavite u fioku frižidera, najbolje u perforiranu kesu ili omotanu u vlažnu krpu da ne isuši. Tako mlada koraba izdrži dvije do tri sedmice bez problema, a krupnija jesenja i mjesec dana ili duže. Ako vam je hladnjak prepun, glavice se dobro drže i u podrumu, u sanduku s pijeskom, baš kao mrkva i cvekla. Tu znaju potrajati i do nekoliko mjeseci. Oguljenu i narezanu korabu možete i zamrznuti, ali je prije toga kratko blanširajte, par minuta u kipućoj vodi, pa će zadržati boju i čvrstinu.

Čime zamijeniti koraba

Ako nemate korabu, najbliža zamjena je stabljika brokule, oguljena i narezana, jer ima sličan blago slatkast ukus i hrskavost. Za sirove salate dobro dođe i rotkva ili rotkvica, mada su one ljuće, pa idite na manju količinu. Mlada repa je takođe blizu po teksturi kad je kuhate. Za varivo ili juhu možete je zamijeniti celerom u korijenu ili čak prokulom narezanom na komade, jer drže okus iz porodice kupusa. Naribana jabuka pomiješana sa malo mrkve oponaša onu svježu, slatko-hrskavu notu u salati. Nijedna zamjena nije baš identična, koraba ima svoj prepoznatljiv blagi ukus, ali za većinu jela proći ćete dobro.

Zdravstvene koristi

Koraba je povrće sa malo kalorija a puno vode i vlakana, pa lijepo zasiti bez velikog opterećenja. Posebno se ističe po vitaminu C, kojeg u 100 grama sirove korabe ima više nego u istoj količini narandže. Vitamin C podržava imunitet i pomaže tijelu da bolje iskoristi željezo iz hrane. Tu su i kalij, koji je dobar za rad srca i krvni pritisak, te nešto vitamina B6 i folata. Vlakna koja sadrži hrane korisne bakterije u crijevima i pomažu probavi, a uz to usporavaju rast šećera u krvi nakon jela, što je zgodno za one koji paze na liniju ili šećer. Kao i ostali članovi porodice kupusa, sadrži spojeve glukozinolate koji se istražuju zbog svojih korisnih svojstava. Sve u svemu, lagana je, hranljiva i ne pravi probleme onima sa osjetljivim želucem ako se ne pretjera.

Savjeti za kupovinu

Na pijaci tražite manje, čvrste glavice, otprilike veličine teniske ili manje tenis loptice. Velike, prerasle korabe izgledaju primamljivo zbog količine, ali su iznutra često drvenaste i vlaknaste, pa ostavite njih. Glavica treba biti tvrda na pritisak, bez mekih ili smežuranih mjesta. Ako još ima listove, neka su svježi i zeleni, ne uveli i požutjeli, to je znak da je tek ubrana. Boja kore, zelena ili ljubičasta, ne mijenja ukus, ljubičasta je samo malo čvršća izvana. Pomirišite je ako možete, treba mirisati svježe i blago na kupus, bez kiselkastog ili pljesnivog tona. Zimi, kad kupujete uskladištenu robu, provjerite da nije počela klijati ili omekšati pri dnu.

Često postavljana pitanja

Dodirnite pitanje za odgovor