Ima li ljeta bez lubenice? Teško. Onaj zvuk kad nožem kucneš po kori i čuješ je li zrela, pa onaj prvi zalogaj koji curi niz prste. To je za većinu nas slika lipnja, srpnja, kolovoza. Lubenica nije voće koje jedeš zbog neke velike koristi ili plana, nego zato što prija kad je vani trideset i pet stupnjeva i nećeš ništa teško.
Botanički gledano, lubenica spada u istu porodicu kao krastavac, bundeva i dinja, dakle tikvenjače. Po tome i nije pravo voće u onom kuharskom smislu, ali svi je tako tretiramo. Sastoji se od oko devedeset posto vode, što objašnjava zašto te ne napuni a opet te osvježi. U njoj ima i one tvari koja se zove likopen, ista ona koja crvenoj rajčici daje boju, pa neki kažu da je zrela lubenica čak bogatija likopenom od rajčice.
Na Balkanu je lubenica više od namirnice. Ona je dio rituala. Sjećam se kako su djed i susjedi sjedili pod orahom, lubenica se hladila u koritu s hladnom vodom iz bunara, i nitko nije žurio. Reže se na kriške, soli (da, neki je sole, i to nije greška nego stara navika koja izvuče slast), i jede dok ne ostane samo kora. Sjemenke se pljuckaju, natječe se ko dalje. I to je pola priče.
Danas je nalaziš svuda, od velikih trgovina do onih kombija pokraj puta gdje seljak prodaje s prikolice. Cijena pada usred sezone, pa je kupiš i za sitne pare.
01
Kako koristiti lubenica
Najčešće je jedeš samo tako, narezanu na kriške ili kockice, ohlađenu. Ali ima i drugih načina. Spoji je sa feta sirom, malo svježe metvice i kapi maslinovog ulja pa dobiješ ljetnu salatu koja iznenadi svakog gosta. Slano i slatko se tu lijepo poklope. Možeš je blendirati u sok ili napraviti domaću limunadu s lubenicom, limunom i malo šećera ako voliš slađe. Za djecu su zgodne kockice nabodene na čačkalicu ili zamrznute u kalupima za sladoled. Kora se obično baca, ali bijeli dio uz koru neki ukisele kao turšiju, slično kao krastavce. Ide i u smoothie s jogurtom. Samo pazi, lubenica pušta puno tekućine, pa ako je miješaš s drugim voćem, dodaj je na kraju da ti salata ne zapliva.
02
Nutritivne vrijednosti
Prosječne vrijednosti na 100 g namirnice.
- Kalorije
- 30 kcal
- Proteini
- 0.6 g
- Ugljikohidrati
- 7.6 g
- Masti
- 0.2 g
- Vlakna
- 0.4 g
03
Sezonska dostupnost
Sezona lubenice na Balkanu kreće negdje krajem lipnja i traje kroz cijeli srpanj i kolovoz, pa polako jenjava u rujnu. Vrhunac je sredinom ljeta, kad su domaće lubenice iz Makedonije, Srbije i s juga Hercegovine najjeftinije i najslađe. Makedonske su posebno na glasu. Tada ih prodaju i s kamiona pokraj ceste, na vreće. Van sezone, zimi i u proljeće, u trgovinama se nađu uvozne, najčešće iz Španjolske ili sjeverne Afrike, ali te su skuplje i rijetko tako slatke kao ona koja je sazrela na suncu u kolovozu. Ako možeš, pričekaj domaću.
04
Čuvanje i skladištenje
Cijelu lubenicu ne moraš odmah u hladnjak. Stoji na hladnom i mračnom mjestu, u smočnici ili podrumu, i do dva tjedna ako je nenačeta. Neki kažu da je tako i ukusnija jer likopen bolje opstane na sobnoj temperaturi. Ali kad je narežeš, priča se mijenja. Načetu lubenicu obavezno prekrij folijom ili stavi u zatvorenu posudu i drži u hladnjaku. Tako traje tri do četiri dana, najviše pet. Pazi na miris i sluz, ako počne mirisati kiselkasto ili oštro, baci je. Kockice možeš i zamrznuti u vrećici, pa ih kasnije ubaciš u sok ili limunadu umjesto leda. Odmrznuta gubi onu čvrstoću i postane kašasta, pa nije za jelo na kriške, ali za piće je odlična.
Čime zamijeniti lubenica
Ako nemaš lubenicu, a tražiš ono osvježenje i sočnost, dinja je prvi izbor. Slađa je i mirisnija, ali radi sličan posao u salatama i sokovima. Za onu vodenastu svježinu u salati može poslužiti i krastavac, naročito uz feta sir i metvicu, gdje lubenicu i inače često spajaš. U sokovima i smoothiejima zamijeni je jagodama ili breskvama kad nije sezona. Za boju i slatkoću u voćnoj salati dobro dođu i grožđe ili nektarine. Nijedna zamjena nije ista, lubenica ima onaj specifičan vodenasti hrskavi zalogaj koji teško ponoviš, ali za većinu recepata neka od ovih svježih opcija odradi posao sasvim pristojno.
Zdravstvene koristi
Lubenica je prije svega odlična za hidrataciju jer je gotovo sve voda, pa je zgodna kad ljeti gubiš tekućinu a ne da ti se piti običnu vodu. Ima malo kalorija, oko trideset na sto grama, što znači da možeš pojesti pristojan komad bez velike brige. Crvena srž bogata je likopenom, antioksidansom koji se povezuje sa zdravljem srca i zaštitom stanica. Tu je i vitamin C, nešto vitamina A i kalija. Lubenica sadrži i aminokiselinu citrulin, koja se prirodno javlja u njenom mesu i kori. Sve to čini je laganim, osvježavajućim izborom u ljetnoj prehrani. Naravno, ima i šećera, pa ako paziš na unos, drži se umjerene porcije. Nije čarobni lijek, ali kao dio raznovrsne prehrane sasvim je dobrodošla i lakša je od većine deserta.
05
Savjeti za kupovinu
Kad biraš lubenicu, prvo je odvagni u ruci. Treba biti teža nego što izgleda, jer to znači da je puna vode i sočna. Potraži žutu mrlju na onoj strani gdje je ležala na zemlji. Što je ta mrlja kremasto žuta, ne bijela, to je lubenica duže zrela na suncu i slađa. Kucni je prstom, zrela odgovara dubokim, šupljim zvukom, a nezrela tupim i muklim. Kora treba biti čvrsta, mat, bez mekih udubljenja i posjekotina. Sjajna kora znači da je možda ubrana prerano. Veličina ne govori puno o okusu, pa ne gledaj samo na to. Ako kupuješ s kamiona kod seljaka usred kolovoza, šanse za dobru su ti najveće. Tamo te često puste i da je probaš.
06