Malina

Malina je jedna od onih namirnica koju svako prepozna na prvi pogled. Sitna, crvena, šuplja u sredini jer otpadne s peteljke kad je zrela. Ako ste ikad brali maline u nečijoj bašti, znate onaj osjećaj kad se plod sam raspadne među prstima ako stisnete malo jače. Krhka je. I baš zato je cijenjena.

U našim krajevima malina nije samo voće, nego ozbiljan posao. Srbija je godinama među najvećim izvoznicima maline na svijetu, a sela oko Arilja žive od nje. Berba je ručna, mukotrpna, ide po vrućini i traje svega nekoliko sedmica. Ko je ikad punio gajbice po plus trideset, taj zna zašto malina košta to što košta.

U kuhinji je svestrana na način koji možda ne očekujete. Naravno, ide u džem, sok i kolače. Ali malina ide i uz meso, posebno divljač, jer ta kiselina lijepo prosijeca mast. Ide u preliv za salatu, u ocat, u domaću rakiju. I sirova je možda najljepša, samo s malo šećera ili kašikom kisele pavlake.

Ono što treba znati odmah: malina ne čeka. Danas je savršena, sutra je već mekša nego što biste htjeli, prekosutra počinje da curi sok. Zbog toga se ogromna većina maline kod nas zamrzava odmah nakon berbe. To nije mana, smrznuta malina je za kuhanje često bolja od one koja je tri dana putovala kamionom.

Kako koristiti malina

Sirovu malinu najbolje je jesti onakvu kakva jeste, eventualno preliti jogurtom ili kašikom meda. Za doručak je ubacite u zobene pahuljice ili na palačinke. Kad kuhate, malina se pretvara u sok i koru gotovo trenutno, pa je dodajte tek pred kraj ako želite zadržati cijele plodove. Za džem ide pola na pola sa šećerom i malo limuna da uhvati. Smrznute maline ne treba odmrzavati prije kuhanja, bacite ih direktno u šerpu ili tijesto. Za sok protrljajte kroz sito da uklonite koštice, mnogi ih ne vole. Uz slano malina iznenadi: napravite brzi preliv tako što malinu prokuhate s kašikom octa i prelijete preko pečene patke ili kozjeg sira. Pazite samo da ne perete maline dok ih ne planirate koristiti, voda ih ubrza ka kvarenju.

Nutritivne vrijednosti (na 100g)

Sezonska dostupnost

Prava sezona maline na Balkanu je kratka i pada na sredinu ljeta, otprilike od kraja juna do polovine jula, zavisno od sorte i nadmorske visine. U planinskim krajevima, recimo oko zapadne Srbije ili po Bosni, berba kasni i traje malo duže. Postoje i remontantne sorte koje daju drugi rod u jesen, pa malinu ponekad nađete i u septembru. Van te kratke svježe sezone, na pijaci je teško naći domaću malinu, a ono što vidite zimi po marketima skoro uvijek je uvoz ili je iz staklenika i košta osjetno više. Zato se kod nas toliko zamrzava, smrznuta malina je praktično dostupna cijele godine.

Čuvanje i skladištenje

Malina je među najosjetljivijim voćem koje ćete kupiti, pa s njom morate brzo. U frižideru izdrži dva, najviše tri dana, i to ako je ne perete prije nego što je pojedete. Voda ubrzava plijesan. Najbolje je da je raširite u jednom sloju na tanjir obložen papirnim ubrusom i pokrijete labavo, da ne stoji nagomilana jer se donji redovi zgnječe pod težinom. Prije jela samo je kratko isperite hladnom vodom. Ako vidite da nećete stići pojesti je, zamrznite je. Rasporedite plodove u jednom sloju na pleh, ubacite u zamrzivač par sati da se stvrdnu, pa ih onda presipajte u kesu. Tako se ne slijepe u grudvu. Tako smrznuta malina drži kvalitet i po godinu dana.

Čime zamijeniti malina

Ako recept traži malinu, a vi je nemate, najbliža zamjena su kupine. Iste su veličine, slične kiselosti, samo malo dublje boje i nešto izraženijeg okusa, pa ćete za džem ili kolač jedva primijetiti razliku. Jagode rade za svježe serviranje i preljeve, ali su slađe i vodenastije, pa kod kuhanja smanjite šećer. Ribizla daje sličnu kiselinu i lijepu crvenu boju, dobra je za želee. Borovnice mijenjaju boju jela u plavkasto i nisu toliko kisele, ali poslužiće za muffine i smoothie. U krajnjoj nuždi, za sok ili preliv, posegnite za dobrim malina džemom razrijeđenim s malo vode. Nije isto kao svježe, ali izvuče vas iz nevolje.

Zdravstvene koristi

Malina je voće s puno vlakana, a malo kalorija, pa lijepo sjedne onima koji paze na unos. Tih šest i nešto grama vlakana na sto grama pomaže probavi i daje osjećaj sitosti. Bogata je vitaminom C i manganom, a onu njenu duboku crvenu boju daju antocijani, biljni pigmenti koji djeluju kao antioksidansi. Antioksidansi pomažu tijelu da se nosi sa takozvanim slobodnim radikalima, što je dio normalnih procesa u organizmu. Malina ima i relativno nizak udio šećera u poređenju s većinom voća, pa je popularna kod ljudi koji prate koliko ugljikohidrata jedu. Sve to ne znači da je malina lijek, niti je treba tako shvatati. Ovo je obično, zdravo voće koje ima smisla jesti kao dio raznovrsne ishrane, ne kao zamjena za bilo šta drugo. Najviše koristi ima sirova, jer dugo kuhanje smanji dio vitamina C.

Savjeti za kupovinu

Kad kupujete malinu, prvo gledajte dno kutijice. Ako je papir natopljen sokom ili vidite tamne mrlje, znači da je nešto pri dnu već zgnječeno i počelo da se kvari, ostavite je. Plodovi treba da budu suvi, čvrsti i ujednačeno crveni, bez mekanih ili sluzavih mjesta. Pomirišite je ako možete, dobra malina miriše izrazito i slatko već iznad tezge. Ako nema mirisa, vjerovatno je brana nezrela ili je predugo stajala. Izbjegavajte kutijice u kojima vidite makar jednu zelenu plijesan, jer se ona širi munjevito na susjedne plodove. Na pijaci kupujte od onih koji prodaju svoje, pitajte kad je brano. I planirajte da je pojedete za dan ili dva, malina nije voće koje kupujete za cijelu sedmicu unaprijed.

Često postavljana pitanja

Dodirnite pitanje za odgovor