Mandarina

Mandarina je jedno od onih voća koje vežemo za hladne mjesece. Čim počne novembar i kad u kuhinji zamiriše ta kora, znaš da zima stiže. Kod nas je posebno cijenjena ona iz doline Neretve, oko Opuzena, Metkovića i Čapljine. Sorta unshiu, ona bez sjemenki koja se guli golim rukama za pet sekundi, prepuni kvartovske pijace od kraja oktobra pa skoro do Nove godine.

Dosta ljudi pomiješa mandarinu i klementinu, i iskreno, ni meni nije uvijek jasno gdje je granica. Klementina je u stvari ukrštanje mandarine i gorke naranče, malo je čvršća i obično nema sjemenki. Mandarina zna biti mekša, ponekad sa koščicama, i koža joj stoji labavije uz meso. Ali za kuhanje i jelo, razlika je manja nego što se priča.

Ono po čemu se mandarina razlikuje od naranče jeste ta lakoća. Naranču moraš noževati, mandarinu samo zagrebeš noktom i gotovo. Zato je djeca obožavaju, a i mi koji nemamo strpljenja. Stavi se zdjela na sto, i nestane za pola sata bez da iko primijeti koliko ih je pojeo.

Miriše jako, taj eterični ulje iz kore ostane na prstima satima. I taman kad pomisliš da si se zasitio, dođe neka kiselkasta sorta koja te vrati na početak. Volim je baš zato. Nije savršena, nije uvijek ista, i tu je čar.

Kako koristiti mandarina

Najčešće je jedeš svježu, ogulis i razdvojiš na kriške. Ali ide u puno više od toga. Sok od mandarine daje fantastičan preljev za salate, pomiješaš ga s malo maslinovog ulja i senfa i imaš dresing koji osvježi zimsku salatu od cikle ili radiča. Kore nemoj bacati. Naribana kora ide u kolače, u tijesto za kekse, u kremu za tortu, daje miris koji limun ne može. Kriške mandarine lijepo stoje na voćnim tortama i u žele desertima, a ako ih kratko karamelizuješ u tavi sa malo šećera i maslaca, dobiješ topli prilog uz palačinke ili sladoled. Sok se može i ukuhati u sirup za pancete ili za marinadu za piletinu i patku, citrus reže masnoću i daje slatku notu. Probaj i u marmeladi, sama ili u kombinaciji s narančom.

Nutritivne vrijednosti (na 100g)

Sezonska dostupnost

Sezona mandarine na Balkanu je čisto zimska. Domaća berba iz neretvanske doline kreće krajem oktobra i traje otprilike do kraja decembra, kad su pijace najpunije i cijena najpovoljnija. To je vrhunac, tad uzmi gajbu i gulis koliko hoćeš. Poslije Nove godine domaćih nestane pa na police uđu uvozne, najviše iz Španije, Italije i Maroka, i one drže do marta. Ljeti mandarine praktično nema, ono što vidiš tad je sa juga zemljine hemisfere i obično nije ni izbliza tako slatko. Ako želiš najbolji odnos cijene i ukusa, kupuj u novembru i decembru. Tad je i najslađa, jer je sazrela na suncu, a ne u hladnjači.

Čuvanje i skladištenje

Mandarina se ne čuva dugo, to treba znati. Na sobnoj temperaturi izdrži otprilike sedmicu dana, ali ako je u toploj prostoriji pored radijatora, brzo omekša i počne da se kvari. Najbolje je drži na hladnijem mjestu, u ostavi ili na balkonu ako nije ispod nule. U frižideru, u donjoj fioci za voće, izdrži dvije do tri sedmice. Nemoj je držati u zatvorenoj plastičnoj vrećici jer se skuplja vlaga i pojavi plijesan, kožica zna brzo da splasne. Bolje je u otvorenoj zdjeli ili papirnoj kesi. Provjeravaj povremeno, jedna pokvarena brzo pokvari i susjedne, taj zeleno bijeli plijesan se širi munjevito. Ako ti se nakupilo previše, ogulis ih, razdvojiš na kriške i zamrzneš, pa kasnije ide u smutije ili sok bez problema.

Čime zamijeniti mandarina

Ako recept traži mandarinu a nemaš je, klementina je najbliža zamjena, gotovo da nema razlike u ukusu i mirisu. Može i satsuma, ona japanska sorta, takođe vrlo slična. Za sok i preljeve naranča radi posao, samo je malo kiselija i jača pa smanji količinu ili dodaj prstohvat šećera. Limeta i grejpfrut daju citrusnu notu ali su znatno kiseliji, koristi ih oprezno i samo ako želiš oštriji ukus. Za naribanu koru u kolačima, kora naranče je odlična alternativa, daje sličan miris. Konzervirane mandarine iz limenke mogu poslužiti za deserte i torte kad svježih nema, samo ih dobro ocijedi od sirupa. Sušene kriške ne zamjenjuju svježe u jelu, ali su super za čaj.

Zdravstvene koristi

Mandarina je prije svega bogata vitaminom C, dvije do tri komada pokrivaju dobar dio dnevne potrebe, što je dobrodošlo baš u zimskim mjesecima kad nam treba podrška imunitetu. Pored toga ima beta karoten i druge antioksidanse koji daju tu narandžastu boju, te flavonoide poput nobiletina koji se proučavaju zbog djelovanja na upalne procese. Sadrži i nešto vlakana, posebno ako jedeš i bijele niti oko kriški koje većina ljudi skida, a baš su one korisne za probavu. Ima dosta kalija koji pomaže ravnotežu tečnosti u tijelu. Kalorija je malo, pa je dobar međuobrok kad ti se jede nešto slatko a ne želiš pretjerati. Voda čini veliki dio ploda pa lijepo osvježava. Naravno, ovo je informativno, mandarina je hrana a ne lijek, i najbolje djeluje kao dio raznovrsne ishrane, a ne sama za sebe.

Savjeti za kupovinu

Kad biraš mandarine, uzmi ih u ruku i osjeti težinu. Dobra mandarina je teža nego što izgleda, to znači da je puna soka. Lagana i šuplja je obično suva i bezukusna. Kožica treba biti sjajna, čvrsta i bez mekanih ili tamnih mrlja, ali ne brini ako labavo stoji uz meso, kod zrelih sorti to je normalno i čak dobar znak. Pomiriši je, prava mandarina miriše citrusno i jako već kroz koru. Izbjegavaj one sa zelenkastim dijelovima jer nisu dozrele, mada kod nekih sorti zelena nijansa ostane i kad je plod sladak. Na pijaci u sezoni traži domaće neretvanske, pitaj prodavca odakle su. Kupuj manje količine češće jer se brzo kvare, nema smisla uzeti dvadeset kila ako ćeš pola baciti.

Često postavljana pitanja

Dodirnite pitanje za odgovor