Narandža

Narandža je jedno od onih voća koje skoro svi imamo u kući preko zime, a malo ko zaista razmišlja o njoj. Kupiš mrežu na pijaci, staviš u zdjelu na stolu, i tu stoji dok je neko ne oguli. Miris koji ostane na prstima poslije ljuštenja, taj prepoznaš odmah.

Dolazi iz porodice citrusa, ista grupa kao limun, mandarina i grejp. Ono što kupujemo na Balkanu uglavnom stiže iz Španije, Grčke, Egipta ili Maroka, jer kod nas klima nije za nju. Postoji više vrsta. Obične slatke za jelo i sok, pa Navel koje se lako gule i nemaju koštice, pa krvave narandže sa tamnocrvenim mesom koje izgledaju skoro dramatično kad ih presiječeš.

Ljudi je najčešće povezuju sa prehladom i zimom, i to ima smisla. Sezona joj je baš onda kad nam treba malo svježine, kad je vani sivo i hladno. Ali nije samo za jelo iz ruke. Kora se rendisa u kolače, sok se cijedi za doručak, kriške idu u salatu sa cveklom ili u marinadu za piletinu.

I evo nešto što mnogi ne znaju. Narandža poslije branja ne sazrijeva dalje, za razliku od banane ili kruške. Ono što kupiš, to je. Zato je bitno znati šta tražiš na tezgi, o čemu ću kasnije.

Kako koristiti narandža

Najjednostavnije je oguliti je i pojesti, ali narandža u kuhinji daje mnogo više. Sok iscijedi rukom ili cjediljkom, ide u marinade za meso, u preljeve za salatu, ili samo kao piće ujutru. Koru nemoj bacati. Sitno je narendaj (samo žuti dio, ne bijeli jer je gorak) i dodaj u tijesto za kolače, u pirinač, ili u čaj. Kriške bez kožice slažu se u salatu sa cveklom, lukom i maslinama, neobična kombinacija ali se uklapa. Za desert probaj narandžu sa malo cimeta i meda. Ako kuvaš piletinu ili patku, sok i kora daju jelu svjež, malo gorkast ton koji presiječe masnoću. Kod pečenja kolača narandža se slaže sa čokoladom, bademom i đumbirom. Cijela kriška, oguljena i bez koštica, lijepo stoji i kao ukras na torti.

Nutritivne vrijednosti (na 100g)

Sezonska dostupnost

Narandža je zimsko voće i to se kod nas dobro vidi na pijacama. Najbolja je od novembra do marta, kad stignu prve pošiljke iz Španije i Grčke. Tada je najslađa i najjeftinija, znaš onaj period oko Nove godine kad je svuda ima i miriše po cijeloj kući. Krvave narandže dolaze nešto kasnije, obično od januara do aprila, jer im treba hladnija noć da razviju onu crvenu boju. Ljeti narandže koje vidiš na tezgi su iz prekookeanskih zemalja, skuplje su i često manje sočne. Zato je narandža na Balkanu klasično zimsko zadovoljstvo, voće za hladne mjesece kad domaćeg voća skoro da i nema.

Čuvanje i skladištenje

Narandža je izdržljiva i to je njena velika prednost. Na sobnoj temperaturi, u zdjeli na stolu, drži se oko nedjelju dana bez problema. Ako je staviš u frižider, u donju ladicu za povrće, izdržaće i tri do četiri nedjelje. Bitno je da ne budu naslagane jedna na drugu u zatvorenoj plastičnoj kesi jer tako brže pljesnive. Bolje ih drži malo razmaknute, da zrak kruži. Ako primijetiš da jedna počinje da omekša ili da se na njoj pojavi bijela ili zelena pljesan, izvadi je odmah jer se kvar širi na susjedne. Iscijeđeni sok najbolje popij isti dan, najkasnije do drugog jutra iz frižidera, jer vitamin C s vremenom slabi. Narendanu koru možeš zamrznuti u maloj posudi i koristiti mjesecima.

Čime zamijeniti narandža

Ako ti je u receptu trebala narandža a nemaš je, ima rješenja. Za sok i svježinu poslužiće mandarina, slađa je i blaža ali radi isti posao u marinadama i preljevima. Limun daje kiselost ali ne i slatkoću, pa ako ga koristiš umjesto narandže dodaj malo meda ili šećera. Grejp je gorči, koristi ga oprezno. Za koru u kolačima dobro dođe kora limuna ili mandarine, miris je sličan iako ne baš isti. U nekim receptima može i kašičica koncentrata narandže ili gotov sok iz tetrapaka, mada svjež uvijek pobjeđuje. Za boju i kiselost u salatama ponekad i nar odradi posao, drugačiji ukus ali jednako svjež.

Zdravstvene koristi

Narandža je najpoznatija po vitaminu C, i to s razlogom. Jedna srednja narandža pokriva skoro cijelu dnevnu potrebu odraslog čovjeka za tim vitaminom, koji podržava imunitet i pomaže tijelu da bolje iskoristi željezo iz hrane. Pored toga ima dosta vlakana, naročito ako jedeš cijelu narandžu a ne samo sok, što doprinosi boljoj probavi i osjećaju sitosti. Sadrži i kalij, koji je bitan za rad srca i mišića, te folat. Tu su i biljni spojevi poput flavonoida i karotenoida, koji djeluju kao antioksidansi. Krvave narandže dodatno imaju antocijane, iste one tvari koje borovnicama daju tamnu boju. Dobro je znati i da je narandža relativno niska kalorijama a daje osjećaj svježine i energije, pa je pametan izbor za užinu umjesto nečeg zaslađenog. Sok ima manje vlakana od cijelog voća, pa ako biraš, cijela narandža je bolja.

Savjeti za kupovinu

Kad biraš narandžu na pijaci ili u prodavnici, prvo je uzmi u ruku. Treba biti teška za svoju veličinu, jer to znači da je puna soka. Lagana narandža je često suha iznutra. Kora ne mora biti savršeno glatka, čak su narandže sa malo grublje, deblje kore ponekad slađe. Izbjegavaj one sa mekim, ulegnutim mjestima ili sa zelenkastim flekama koje su znak da nešto nije u redu. Boja kore nije uvijek pouzdan znak zrelosti jer neke narandže ostanu zelenkaste a budu potpuno zrele i slatke. Pomiriši je, dobra narandža miriše svježe i citrusno već kroz koru. Ako kupuješ za sok, traži tanju koru i mekše plodove. Za guljenje i jelo iz ruke Navel sorta je najpraktičnija jer nema koštice i lako se ljušti.

Često postavljana pitanja

Dodirnite pitanje za odgovor