Orada je vjerojatno prva riba koju će vam u dalmatinskoj konobi preporučiti ako kažete da ne volite jak riblji okus. I s razlogom. Meso joj je bijelo, blago slatkasto, nije masno kao skuša ni oštro kao srdela. Onaj koji prvi put proba ribu često počne baš s oradom, jer ne plaši ni mirisom ni kostima. To je riba koja miri ljude s morem.
Na našoj obali znaju je i pod imenom komarča, a u ribarnicama je možete vidjeti i kao podlanicu, iako to ime više govori o veličini nego o vrsti. Divlja orada lovi se po cijelom Jadranu, ali ono što danas najčešće kupujemo dolazi iz uzgoja, iz kaveza nadomak obale, u Hrvatskoj, Grčkoj i Turskoj. Uzgojena je jeftinija i dostupna cijele godine, divlja je rjeđa i skuplja, i da budem iskren, razliku u okusu neće svatko primijetiti. Cijena divlje zna biti i dvostruko veća, pa svatko odluči za sebe.
U kuhinji je zahvalna jer ne traži mnogo. Posolite je, stavite grančicu ružmarina i krišku limuna u trbuh, i pečena na žaru ili u pećnici već je gotovo jelo. Ali. Lako se i presuši ako je predugo držite na vatri, pa tu treba malo pažnje. Ova riba nagrađuje strpljenje i kažnjava nestrpljivost, što zvuči patetično, ali je točno kad stojite nad roštiljem i gledate kako koža počinje pucati.
01
Kako koristiti orada
Najjednostavnije je ispeći je cijelu. Očistite je, posolite iznutra i izvana, u trbuh stavite ružmarin, češanj češnjaka i krišku limuna, pa na žar ili u pećnicu na 200 stupnjeva dvadesetak minuta. Koža treba biti hrskava, meso da se lako odvaja od kosti. Orada se dobro slaže s blitvom i krumpirom na lešo, to je klasična dalmatinska kombinacija koja se teško kvari. Prelijte sve s malo dobrog maslinovog ulja i to je ručak. Filet orade možete brzo prepržiti na tavi, koža dolje, da ostane hrskava. Ako imate veću ribu, isplati se napraviti je u soli, zapečenu u debelom sloju krupne soli koja zadrži svu vlagu i meso ostane sočno. Pazite samo da je ne presušite, bijelo meso brzo postane suho i raspadne se. Sok od pola limuna na kraju popravi gotovo svaku grešku.
02
Nutritivne vrijednosti
Prosječne vrijednosti na 100 g namirnice.
- Kalorije
- 121 kcal
- Proteini
- 20.7 g
- Masti
- 4.2 g
03
Sezonska dostupnost
Uzgojena orada nalazi se u ribarnicama tijekom cijele godine, tako da na nju možete računati i usred zime. Divlja orada ima svoju sezonu, najbolja je u kasno ljeto i jesen, otprilike od rujna do studenoga, kad je nakupila masnoću i meso joj je puno. Na Jadranu se tada najviše i lovi. Ribari kažu da je orada ulovljena prije mriještenja najukusnija. Cijene divlje variraju po sezoni i dnevnom ulovu, dok uzgojena drži stabilnu cijenu cijele godine. Ako tražite najbolji odnos okusa i cijene, jesen je pravo vrijeme.
04
Čuvanje i skladištenje
Svježu oradu najbolje je pojesti istog dana kad je kupite. Ako mora pričekati, držite je u najhladnijem dijelu hladnjaka, na nuli do dva stupnja, najbolje na ledu ili u posudi na ledenim kockama, i potrošite je za jedan do dva dana. Prije čuvanja je očistite, izvadite utrobu i isperite, jer utroba najbrže kvari ribu. Možete je i zamrznuti, očišćenu i osušenu papirnatim ubrusom, u dobro zatvorenoj vrećici, i tako traje do tri mjeseca. Odmrzavajte je polako u hladnjaku, nikako na sobnoj temperaturi ni u toploj vodi, jer tako meso izgubi teksturu i postane vodenasto. Jednom odmrznutu ribu ne zamrzavajte ponovno.
Čime zamijeniti orada
Ako nema orade, najbliža zamjena je brancin, takozvani lubin. Vrlo sličan po teksturi i okusu, priprema se na isti način i teško ćete pogriješiti. Dobro dođu i zubatac ili kovač za pečenje u cijelom komadu. Za filete možete uzeti oslić ili list, iako su mekši i nježniji pa traže kraće pečenje. Ako ste daleko od mora, i pastrva može poslužiti za pečenu ribu s ružmarinom i limunom, okus je drugačiji ali postupak isti. Glavno pravilo, tražite bijelu ribu čvršćeg mesa koja se ne raspada na žaru.
Zdravstvene koristi
Orada je dobar izvor kvalitetnih bjelančevina, na sto grama dolazi oko dvadeset grama proteina, a pritom je nemasna i lako probavljiva. Sadrži omega 3 masne kiseline, iako manje od plave ribe poput skuše ili sardine, ali ipak vrijedne za organizam. Tu su i vitamini iz B skupine, posebno B12, te minerali kao što su fosfor, kalij i selen. Selen i jod su zanimljivi jer ih u kopnenoj hrani ima manje, a morska riba ih prirodno nosi. Zbog niskog udjela masti i kalorija često se nađe u jelovnicima ljudi koji paze na težinu, a sitost daje bez teškoća u želucu. Kao i kod svake ribe, najviše vrijednosti zadržite ako je pripremate na žaru, u pećnici ili na pari, a ne duboko prženu u mnogo ulja. Stručnjaci ionako savjetuju da se riba na stolu nađe barem dva puta tjedno.
05
Savjeti za kupovinu
Svježu oradu prepoznajete po oku, treba biti bistro, ispupčeno i sjajno, a ne mutno i upalo. Škrge zavirite ispod poklopca, moraju biti živo crvene, ne smeđe ni sive. Meso pritisnite prstom, ako se vrati i ne ostane udubljenje, riba je svježa. Miris treba podsjećati na more i alge, a ne na amonijak ili nešto ustajalo. Koža neka je vlažna i sjajna, ljuske čvrsto prionule. Što se tiče veličine, za jednu osobu dovoljna je riba od tristo do četiristo grama. Pitajte prodavača odakle dolazi i je li uzgojena ili divlja, dobar ribar će vam reći. Ako kupujete smrznutu, provjerite da nema kristala leda i bijelih mrlja od smrzotine.
06