Smokva

Ako ste ikad u augustu prošli pored stare smokve na nečijem dvorištu uz more, znate onaj miris. Težak, sladunjav, malo fermentiran od plodova koji su pali i ostali na zemlji. Smokva ne čeka da je neko obere. Sazri, omekša, i ako je ne uzmeš na vrijeme, ptice i ose završe posao umjesto tebe.

Kod nas je smokva uglavnom dalmatinska i hercegovačka priča. Raste u Mostaru, oko Stoca, po Pelješcu, na otocima. Drvo je nezahtjevno, voli kamen i sunce, i znalo se da stara smokva nadživi i čovjeka koji ju je posadio. Ima ih po dvije, tri stotine godina. List je veliki, hrapav, prepoznatljiv, i miriše kad ga protrljaš među prstima.

Plod je zanimljiv jer ono što jedemo zapravo nije obično voće u botaničkom smislu. Smokva je iznutra okrenut cvijet, cijela jedna zatvorena cvjetna glavica, a one sitne hrskave stvari koje krckaju pod zubima su sjemenke. Otud i taj poseban osjećaj kad je zagrizeš. Vani mekano i glatko, unutra zrnato.

Najviše ljudi smokvu poznaje u dva oblika. Svježu, koja traje kratko i mora se brzo pojesti. I suhu, koja se nizala na konac i sušila na suncu pa čuvala za zimu. Babe su znale praviti i pekmez od smokava, gust i taman, koji se mazao na hljeb kad svježeg voća odavno nema.

Kako koristiti smokva

Svježu smokvu najbolje je jesti onakvu kakva je, oguljenu ili sa korom, jer kora je tanka i sasvim jestiva. Ide odlično uz sir, posebno uz neki slani ovčiji ili uz pršut, ta kombinacija slatkog i slanog je klasika. Možeš je prepoloviti, malo zapeći u rerni i preliti medom. Suhe smokve sjeckaj u kolače, štrudle i kuhane krpice, ili ih namači u rakiju za zimske poslastice. Dobro idu u musli i zobene pahuljice ujutro. Od svježih se pravi pekmez i marmelada, a zreli plodovi se mogu i kuhati uz meso, recimo uz divljač ili pečenu patku, gdje daju onu tamnu slatkoću umaku. Pazi samo na količinu jer smokva brzo zasiti i jako je slatka.

Nutritivne vrijednosti (na 100g)

Sezonska dostupnost

Smokva kod nas ima dvije berbe. Prva, takozvane petrovače, dolaze rano, negdje krajem juna i u julu, i te su krupnije ali ih ima manje. Glavna berba je ona ljetna i jesenja, od augusta pa sve do oktobra, kad drvo bukvalno obrodi i plodovi sazrijevaju u talasima svaki dan po malo. To je period kad na dalmatinskim i hercegovačkim pijacama smokve ima u izobilju i kad je najjeftinija. Svježa smokva se gotovo ne uvozi van sezone jer ne podnosi transport, pa ono što nađeš zimi u trgovini je skoro uvijek suha ili iz uvoza i skupo.

Čuvanje i skladištenje

Svježa smokva je osjetljiva i ne traje dugo, tu nema mnogo trikova. U frižideru izdrži dva, najviše tri dana, i to ako je staviš u plitku posudu u jedan red da se plodovi ne gnječe jedan o drugi. Ne peri je dok je ne budeš jeo jer vlaga ubrzava kvarenje. Ako imaš previše zrelih smokava odjednom, a to se uz smokvu lako desi, najbolje ih je zamrznuti. Operi, osuši, poredaj na pleh da se prvo smrznu pojedinačno pa onda prebaci u kesu, tako se ne slijepe. Suhe smokve su sasvim druga priča, one traju mjesecima u zatvorenoj posudi na suhom i hladnom. Ako primijetiš da su se previše stvrdnule, kratko ih namoči u toploj vodi.

Čime zamijeniti smokva

Ako ti u receptu fali svježa smokva, najbliže joj dođu zrele kruške ili šljive jer daju sličnu mekoću i slatkoću, mada nemaju onu zrnatu teksturu. Za kolače i pekmez svježu smokvu lijepo zamijeni suha, samo je prethodno namoči da omekša. Suhe smokve u recepturama možeš zamijeniti suhim urmama, suhim šljivama ili grožđicama, urma je tu najbliža po slatkoći i gustini. Ako praviš nešto gdje je bitna kombinacija sa sirom i pršutom, probaj sa zrelom kruškom ili grožđem. Nijedna zamjena neće biti ista, ali za kuhanje i pečenje sasvim dobro odrade posao.

Zdravstvene koristi

Smokva je dobar izvor vlakana, što je razlog zašto se tradicionalno koristila kad ljudi imaju problema sa probavom. Suha smokva ih ima još više od svježe jer se sušenjem koncentriše. Sadrži i kalij, kalcij i magnezij, te nešto željeza, pa je nekad bila vrijedna namirnica u krajevima gdje voća zimi nije bilo mnogo. Ima i prirodnih šećera koji daju brzu energiju, zbog čega su je ratari i radnici nosili sa sobom na njivu kao laganu užinu. Treba reći da je upravo zbog tih šećera kalorična, posebno suha, pa je oni koji paze na unos šećera jedu umjereno. Sadrži i biljne spojeve s antioksidativnim djelovanjem. Nije lijek i ne treba je tako shvatati, ali kao dio raznovrsne ishrane smokva je sasvim vrijedna namirnica.

Savjeti za kupovinu

Dobru svježu smokvu prepoznaješ po tome što je mekana na dodir, ali ne raskvašena. Treba blago popustiti pod prstom, kao zrela breskva. Koža neka bude napeta i sjajna, eventualno sa sitnim pukotinama na vrhu, jer to je znak da je plod pun i zreo i sladak. Bjegavaj smokve koje su tvrde kao kamen jer one više neće dozreti kako treba nakon berbe, smokva ne nastavlja zriti pošto je otkinuta. Pomiriši je ako možeš, treba da blago miriše na slatko, a ako miriše kiselo ili na vrenje, već je prešla. Malo kapljice slatkog soka na dnu su dobar znak. Za suhe smokve gledaj da budu mekane i savitljive, a ne presušene i tvrde, te bez bijelih mrlja od plijesni.

Često postavljana pitanja

Dodirnite pitanje za odgovor