- Od listopada do ožujka sunce kod nas je preslabo da koža sama stvori dovoljno vitamina D.
- Znakovi manjka su tihi: umor, bolovi u kostima, češće prehlade, loše raspoloženje. Sigurno se zna samo nalazom krvi.
- Hranom pomažu masna riba, žumanjak, gljive i riblje ulje, a najbolje se iskoriste uz malo masnoće.
- Dodatak ima smisla za rizične skupine, ali se doza dogovara s liječnikom, jer se vitamin D taloži i može se pretjerati.
Vitamin D je čudan po jednoj stvari. Za razliku od većine drugih vitamina, ovaj uglavnom ne dobivamo iz hrane. Najveći dio nam napravi sama koža, i to kad na nju padne sunce, točnije UVB zrake. Zato ga ponekad zovu i vitamin sunca. Ljeti to ide lako: dvadesetak minuta na suncu oko podneva, ruke i lice otkriveni, i tijelo odradi svoje.
Zimi je priča druga. Od listopada do ožujka sunce kod nas u Sarajevu, Zagrebu, Beogradu, stoji prenisko na nebu. UVB zrake se raspu prije nego stignu do nas. Možeš stajati na suncu cijelo poslijepodne u siječnju i koža neće napraviti skoro ništa. Dodaj na to da smo zimi pokriveni od glave do pete, da kratko vidimo dnevno svjetlo, i da mnogi po cijeli dan rade unutra. Eto recepta za manjak.
Po čemu se prepozna da ti fali
Problem je što su znakovi tihi i lako ih je pripisati nečem drugom. Umoru. Godinama. Stresu. Najčešće se javljaju ovako:
- Stalni umor i osjećaj iscrpljenosti, čak i kad si dobro spavala
- Bolovi u kostima, u križima, ili neki tup bol u mišićima
- Češće prehlade i upale, jer vitamin D radi i s imunitetom
- Loše raspoloženje, neka zimska tromost i potištenost
- Sporije zarastanje rana, opadanje kose
Nijedan od ovih znakova nije dokaz sam za sebe. Umor može biti od sto stvari. Ali ako se nekoliko njih poklopi, i to baš zimi, vrijedi obratiti pažnju. Jedini pravi način da se zna jest nalaz krvi, vrijednost koja se zove 25-hidroksivitamin D. To se ne može pogoditi po osjećaju.
Tko je posebno na udaru? Stariji ljudi, jer koža s godinama slabije stvara vitamin D. Žene u menopauzi, zbog kostiju. Ljudi s tamnijom kožom. Oni koji rijetko izlaze van. I, što mnoge iznenadi, ljudi s viškom kilograma, jer se vitamin D voli zadržati u masnom tkivu pa ga manje kruži krvlju.
Što jesti da nadoknadiš
Hranom se ne može sve riješiti, budimo iskreni. Ali može pomoći, i nije za bacanje. Evo gdje ga ima najviše:
- Masna riba. Losos, skuša, sardine, haringa. Sardine iz konzerve su jeftine i sasvim dobre. Jedna porcija masne ribe dva, tri puta tjedno je odličan početak.
- Žumanjak. Domaća jaja, od kokoši koje se kreću vani, imaju ga osjetno više nego ona iz velikih farmi. Bjelanjak ovdje ne pomaže, sve je u žumanjku.
- Gljive. Naročito ako su sušene na suncu. Zanimljivo, gljive stvaraju vitamin D na sličan način kao i naša koža. Možeš čak svoje šampinjone ostaviti par sati na prozoru na suncu i porast će im vrijednosti.
- Riblje ulje. Klasično ulje jetre bakalara koje su naše bake davale na žličicu. Imalo je svoj razlog.
U nekim zemljama se mlijeko, margarin i žitarice dodatno obogaćuju vitaminom D. Kod nas to nije pravilo, pa pogledaj deklaraciju ako te zanima. I još nešto: ovo je vitamin koji se topi u mastima. Znači, gljive i jaja bolje će ti se iskoristiti uz malo maslinovog ulja ili u kajgani nego sami za sebe.
Kada dodatak ima smisla, a kada ne
Sad ono najvažnije, i ono oko čega ljudi najviše griješe. Dodatak vitamina D nije bombon koji gutaš napamet jer ti je netko rekao da je dobar.
Ima smisla razmisliti o dodatku ako: rijetko vidiš sunce, stariji si, imaš nalaz koji pokazuje nisku razinu, ili pripadaš nekoj od rizičnih skupina gore. Mnogi liječnici kod nas zimi preporuče dodatak upravo zato što sunca objektivno nema dovoljno. To je razumno.
Ali. I ovo je veliko ali. Vitamin D se taloži u tijelu i može se pretjerati. Previše, kroz duže vrijeme, diže razinu kalcija u krvi i stvara probleme bubrezima, izaziva mučninu, slabost. Zato se doza ne pogađa. Onih nasumičnih 5000 ili 10000 jedinica koje netko preporuči na Facebooku nisu bezazlene ako ih gutaš mjesecima bez kontrole.
Ovaj tekst je informativan i ne zamjenjuje pregled. Prije nego počneš uzimati vitamin D ili bilo koji dodatak, posavjetuj se sa svojim liječnikom ili ljekarnikom. Doza se određuje na osnovu nalaza krvi, tvojih godina i zdravlja, posebno ako uzimaš lijekove, imaš problema s bubrezima, ili si trudna. Ne diraj prepisanu terapiju na svoju ruku.
Ako hoćeš jednostavan plan za ovu zimu: izađi van kad god ima sunca, makar na pola sata, jer i slabo svjetlo i kretanje vrijede za raspoloženje. Ubaci masnu ribu i jaja u jelovnik. A za sam dodatak, odi do liječnika, izvadi nalaz, pa neka ti on kaže treba li i koliko. To je cijela mudrost. Nije skupo, nije komplicirano, a uštedi ti i novac i nepotrebnu brigu.
I da, čim krenu duži i topliji dani, negdje od travnja, sunce opet preuzme posao na sebe i ova cijela priča postane manje važna. Do tada, malo pažnje neće škoditi.
Mala lista za lakši početak.
Označeno ostaje sačuvano na ovom uređaju.





Komentari dodirnite za prikaz
Komentari
Budite prvi koji će komentirati.